Mikrobilje - kako ga gajiti i na šta paziti?

Mikrobilje se odnosi na mlade izdanke biljaka koji se konzumiraju u vrlo ranoj fazi rasta.

"To nisu klice, one su raniji stadijum. Možemo reći da je mikrobilje prelaz između klica i baby leaf povrća, odnosno faza kada biljka razvije prvi pravi list", pojašnjava dr sc. Boris Ravnjak sa Fakulteta agrobiotehničkih nauka Osijek.

Ono što ovu proizvodnju čini posebno zanimljivom jeste njezina brzina. Zavisno od vrsti, ono je spremno za berbu već nakon sedam do dvadeset dana od setve, što ga čini izuzetno atraktivnim.

Širok izbor biljnih vrsta za uzgoj

Uz kratko vrijeme uzgoja, mikrobilje se ističe i izuzetnom nutritivnom vrednošću. Ravnjak naglašava kako su istraživanja pokazala da može sadržati višestruko veće količine korisnih materija u odnosu na potpuno razvijene biljke. Prema njegovim rečima, ono može imati i do 40 puta više vitamina i minerala, a bogato je i antioksidansima i aminokiselinama.

"Ono doprinosi jačanju imunog sistema i pomaže u čišćenju organizma", dodaje, naglašavajući njegovu važnost u svakodnevnoj ishrani i sve veću prisutnost na tržištu zdrave hrane.

Norbert Buš uzgaja mikrobilje na urbanoj farmi - ideju dobio dok je konobarisao u Holandiji

U proizvodnji se može koristiti veliki broj biljnih vrsta, pri čemu dominiraju povrtarske kulture. Ravnjak objašnjava da su posebno popularne grahorice poput graška i pasulja, zatim kupusnjače, kao i blitva i cvekla.

Osim njih, često se uzgaja i pšenična trava, dok suncokret izdvaja kao jedan od najukusnijih izbora. U uzgoju se mogu koristiti i aromatične biljke poput bosiljka.

Uzgoj dostupan i početnicima

Jedna od najvećih prednosti mikrobilja je njegova jednostavnost uzgoja. Može se proizvoditi u zatvorenim prostorima, uz prozor ili u kontrolisanim uslovima poput klima komora.

"Uzgoj je vrlo jednostavan i teško je pogrešiti, ali postoje određene smernice koje pomažu da se izbegnu početničke pogreške", napominje Ravnjak.

Potrebno je koristiti plitke posude ili kontejnere, pri čemu njihov oblik nije presudan, ali je važno da imaju otvore za odvod viška vode. Supstrat bi trebao biti dubine dva do četiri centimetra, a posebnu pažnju treba posvetiti izboru semena.

"Ključno je koristiti netretirano, po mogućnosti sertifikovano seme, kako bi se izbegao unos hemikalija u proizvodnju", naglašava Ravnjak.

Iako postoje alternative poput celuloznih niti, kokosovih vlakana ili vermikulita, ističe da je klasični supstrat i dalje najbolji izbor za većinu proizvođača.

Pažnja kod setve i zalivanja

Kod same setve važno je postići pravilnu gustinu. Seme treba da bude raspoređeno dovoljno gusto da se maksimalno iskoristi prostor, ali ne previše kako bi biljke imale uslov za nesmetan razvoj. Preporučuje se da površina bude popunjena otprilike 70 odsto.

Posebno osetljiva faza je zalivanje, gde se često greši. "Ako koristite jak mlaz vode, možete poremetiti seme i time ugroziti klijanje", upozorava Ravnjak. Zbog toga savetuje nežno zalivanje, na primer pomoću prskalica ili manjih raspršivača.

Nakon setve, seme je potrebno lagano pritisnuti, a u prvim danima može se držati i u mraku, najčešće tri do pet dana, kako bi se podstaklo ravnomerno klijanje. Nakon nicanja biljke se premeštaju na svetlost.

Za uspješan uzgoj ključni su svetlost, temperatura i ventilacija. Biljkama je potrebno osigurati najmanje 12 sati svetlosti dnevno, bez obzira radi li se o prirodnom ili veštačkom izvoru. Temperatura bi se trebala kretati oko 20°C, uz manja odstupanja.

Ventilacija je takođe izuzetno važna jer, kako upozorava Ravnjak, kombinacija prekomernog zalivanja i slabog strujanja vazduha može dovesti do pojave plesni, što može uništiti čitav usev.

Berba i čuvanje

Mikrobilje je spremno za berbu kada dostigne visinu od pet do deset centimetara. Tada se jednostavno seče makazama ili nožem. Važno je naglasiti da biljke nakon rezanja više ne rastu. "Kada se jednom odrežu, to je kraj i nema ponovnog rasta", ističe Ravnjak, dodajući kako se isti supstrat ne bi trebao ponovo koristiti zbog povećanog rizika od razvoja plesni.

"Nakon berbe, ono se može čuvati u frižideru od tri do sedam dana, pri čemu zadržava svoju svežinu i nutritivna svojstva", zaključuje naš sagovornik.