Istraživači sa Univerziteta zajedno sa sirijskim izbeglicama koji borave u kampu Zatari u Jordanu, osmislili su odličnu ideju proizvodnje hrane, a to su sunđeri sa starih dušeka.
Jordan je pustinjska zemlja u kojoj sve veća suša i promenjeni klimatski uslovi ne dozvoljavaju uzgoj u zemlji, no zahvaljujući Univerzitetu u Šefildu taj problem bi se jako brzo mogao rešiti. Istraživači tog Univerziteta zajedno sa sirijskim izbeglicama koji borave u kampu Zatari u Jordanu osmislili su odličnu ideju proizvodnje hrane, a to su sunđeri sa starih dušeka. Proizvodnja se odvija na hidroponski način, piše dailymail.
Kada su prvi put došli u kamp, on je bio potpuna pustinja s postavljenim šatorima, a dostupno im je bilo malo hrane i vode. Tamo se sada provodi jedan od najinovativnijih izuma u toj zemlji. Brojni stanovnici prihvatili su ovakav uzgoj i skoro svaka kuća u svojoj bašti uzgaja biljke na taj način.
Kokosova vlakna zadržavaju vlagu i hrane biljku - odlična za uzgoj povrća i voća
U kampu je istraživački tim, kojeg je predvodio profesor Toni Rajan, radio sa stanovnicima i izbeglicama koji se jako dobro razumeju u poljoprivredu. Uzgajali su papriku, paradajz, patlidžan i mentu. "Nazvali smo ih reciklirane bašte, a one rešavaju dva problema. S jedne strane ponovno se upotrebljava nešto što je iskorišćeno i odbačeno, a druga stvar koja je puno bitnija je ta što omogućuje uzgoj sveže hrane u pustinjskoj sredini u kojoj snabdevanje vode i hrane predstavlja sve veći problem“, kaže Rajan.
Proizvodnju, ali i sve ostale zanimljive informacije o ovome uzgoju možete pogledati ovde.
Biljka raste u vodenom rastvoru bogatom hranjivim materijama i na taj način biljka dobija sva potrebna hraniva. Semenka se stavlja u sunđer u koji raste, a nakon razvoja korena, sunđer služi za negovo usmeravanje i širenje. Zanimljivo je i to da se za uzgoj koristi čak 70 do 80 odsto manje vode nego kod tradicionalnog načina, a nisu ni potrebni nikakvi pesticidi niti regulatori rasta.
Profesor Rajan kaže da bi se ova tehnika mogla koristiti za stvaranje samoodrživih bašti širom sveta i pomoći milionima da napreduju u neplodnim krajevima. "Izbeglice s kojima smo radili su preuzeli obuku i učinili projekat sopstvenim. Trenutno je osposobljeno njih 1.000, a nadamo se da ćemo uskoro prikupiti dovoljno finansijskih sredstava kako bi mogli da kupe još semena, hranjivih materija i nastaviti s obukom još 3.000 izbeglica i poljoprivrednika u toj zemlji. Ako smo uspeli s uzgojem ovde, možemo bilo gde", zaključio je Toni.
Tagovi
Autorka