• Uzgoj povrća
  • 30.11.2018. 17:00

Povrtari u regionu dele iste probleme

Na 4. stručnom seminaru o proizvodnji povrća održan je i prvi regionalni susret proizvođača, na kojem su svoja iskustva predstavili proizvođači iz Srbije, Hrvatske, Slovačke, Mađarske, Slovenije i Bosne i Hercegovine.

Foto: Igor Čolaković
  • 47
  • 2
  • 0

Na 4. stručnom seminaru"Hrvatsko povrće", koji se održava u Toplicama Sveti Martin, održan je i prvi regionalni susret proizvođača povrća, na kojem su svoja  iskustva u proizvodnji povrća predstavili proizvođači iz Srbije, Hrvatske, Slovačke, Mađarske, Slovenije i Bosne i Hercegovine. Kako je istaknuto i na okruglom stolu u kojem su učestvovali proizvođači povrća iz ovih zemalja, oni dele iste ili slične probleme, suočeni su s nelojalnom konkurencijom iz susednih zemalja, nekontrolisanim uvozom, sa nedostatkom radne snage, premalim i usitnjenim površinama, vremenskim nepogodama i premalim ulaganjima u potrebnu infrastrukturu,  ali i sa slabom organizovanošću.

"U poslednjih desetak godina u Hrvatskoj imamo značajni pad u proizvodnji povrća, smanjio se i broj proizvođača povrća, no, deo povrtara povećava svoju proizvodnju. Povrtarstvo u Hrvatskoj svakako ima značajni razvojni potencijal", istakao je Hrvoje Gregurić, predsednik Zajednice udruženja hrvatskih povrtara.  

Proizvođači se moraju udruživati

Iskustva proizvođača iz Slovačke na skupu je predstavio Juraj Marčaj, koji je posebno istakao da su se slovački prizvođači uspešno udružili u tri proizvođačke organizacije, zahvaljujući ćemu su postali konkurentniji i uspešniji na tržištu, prvenstveno u promociji svojih proizvoda. Kako bi uspešnije zaštitili svoje interese, proizvođači povrća organizovali su se i u Mađarskoj, u kojoj se proizvodi 1,5 miliona tona povrća.

"Uzgoj povrća važan je deo mađarske poljoprivredne proizvodnje, koja je vredna 7,7 milijardi evra, od čega na povrće otpada 550 miliona evra. Ipak, čak i u Mađarskoj uvoz svežeg povrća veći je od izvoza, tako da i naša povrtarska proizvodnja ima razvojni potencijal", naglasio je Ištvan Hunjadi (Hunyadi), dodavši da uprkos udruživanju u proizvođačke organizacije, mađarski uzgajivači još uvek premalo međusobno sarađuju, suočeni su i sa nizom zakonskih i birokratskih ograničenja, a posebno ih brinu ndovoljna ulaganja u razvoj, pre svega u modernu plasteničku proizvodnju.

Problem samoodrživosti u povrtarskoj proizvodnji ima i Republika Slovenija, koja na 5.000  hektara proizvodi manje od 40% ukupnih potreba. "Slovenci su raod baštovani, ali to je bagatelni uzgoj u vrtovima, tako da bi naše godišnje potrebe od 100.000 tona svežeg povrća trebalo da pokrije 1.264 komercijalna proizvođača povrća. U najvećem delu to je još uvek sezonska proizvodnja", rekla je Natalija Belko iz Poljoprivredno šumarske zbornice Slovenije, koja je tom prilikom posebno istakla programe promocije kratkih lanaca snabdevanja, kakvi su Dan slovenske hrane i Tradicionalni slovenski doručak, značajna ulaganja u sisteme navodnjavanja i važnost udruživanja, organizovanog otkupa i ekološke proizvodnje povrća.

Nužna ulaganja u moderne sisteme za navodnjavanje

Situaciju u povrtarskoj proizvodnji u Srbiji na skupu je predstavio Ivan Novčić iz firme Zobnatica iz Bačke Palanke, koja je poljoprivrednu proizvodnju razvila na 3.000 hektara, od čega se polovina površina i navodnjava. "Poslednjih nekoliko godina raste naš izvoz poljoprivrednih proizvoda u Rusku Federaciju, dok stagnira u zemlje CEFTA-e. Proizvođači u Srbiji suočeni su sa nelojalnom konkurencijom i dampinškim cenama proizvođača iz Makedonije i Albanije, koji imaju nisku cenu rada i mogućnost ranijeg plasmana. Nažalost, i naši su proizvođači slabo organizovani, a slabo je organizovana i naša prerađivačka industrija", naglasio je Novčić.

Sa problemom nelojalne konkurencije iz Albanije i Makodenije suočeni su i proizvođači iz Bosne i Hercegovine. "U Bosni i Hercegovini nemamo čak ni ukupnih podataka o poljoprivrednoj proizvodnji, nemamo podsticaja ni subvencija, izuzetno su retki primeri udruživanja, pa je ukupna proizvodnja povrća vrlo nekonkurentna zbog niskih prinosa", rekao je Ivica Borovac, iz firme Adria Hishtil iz Gabele, koja je jedan od retkih primera moderne poljoprivredne proizvodnje u Bosni i Hercegovini.

Učesnici okruglog stola složili su se da uprkos nizu problema, povrtarska proizvodnja u ovim zemljama ima veliki potencijal, ali će za uspeh  biti potrebna veća ulaganja, posebno u moderne sisteme  navodnjavanja i skladištenja, te udruživanje i okrupnjavanje proizvođača, kako bi zajednički ojačali svoju pregovaračku poziciju i bili uspešniji na tržištu.


Tagovi

Region Problemi Povrtarstvo Ivan Novčić Hrvatsko povrće Sveti Martin Toplice


Autor

Igor Čolaković

Igor Čolaković

Vanjski suradnik Agrokluba iz Varaždina.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi