Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Zaštita krompira
  • 21.03.2018. 14:30

Pre sadnje krompira obavite mere zaštite od bolesti i štetočina

Za sprečavanje unošenja i širenja bakterijske bolesti potrebno je saditi isključivo zdravo i sertifikovano seme, poštovati odgovarajući plodored, pregledati potencijalne domaćine u vegetaciji, izbegavati zadržavanje površinske vode pri navodnjavanju.

Foto: Bigstockphoto/yuris010
  • 4.694
  • 97
  • 0

Iako poslednjih 30-tak dana traju pripreme pred početak sadnje krompira, vremenske (ne)prilike zabeležene tokom marta ove godine ne najavljuju raniji početak sadnje od višegodišnjih proseka. Značajan rizik javlja se kada je reč o pojavi i širenju karantinske smeđe truleži krtola krompira (Ralstonia solanacearum) i drugih uzročnika bolesti, uključujući uzročnika prstenaste truleži (Clavibacter). 

Pregledati zdravstveno stanje krtola

Bakterija Ralstonia solanacearum je lokalno prisutna u nekim državama Evropske unije. Za sprečavanje unošenja i širenja ove bakterijske bolesti potrebno je saditi isključivo zdravo i sertifikovano seme, poštovati odgovarajući plodored, pregledati potencijalne domaćine u vegetaciji, izbegavati zadržavanje površinske vode pri navodnjavanju.

Pojava bakterijske sluzi

Gledano izvana, krtole mogu da izgledaju potpuno zdravo, jer sve promene na spoljnom delu zavise od toga koliko se zaraza proširila unutar krtola. Na preseku se može posumnjati na bakterijsku bolest, ako su provodni snopovi smeđe boje. Promene u boji žilnog tkiva mogu uzrokovati i neki drugi uzročnici (npr. Fusarium sp., Verticillium sp.), oštećenja od herbicida ili fiziološki poremećaji. Tipično za ovu bolest je pojava bakterijske sluzi. Oko pupka ili okaca krtole može se primetiti sluzavi iscedak. Kada krtolau krompira, na čijem preseku vidimo promenu boje u zoni provodnih snopova, stavimo u komoru sa visokom vlagom 24-48 sati, pojaviće se žućkasti iscedak, ako zaraza potiče od vrste Ralstonia solanacearum. Posadimo li zaražene krtole, one često trunu u zemlji, ne dajući novu biljku. 

Pre sadnje planirati moguće preventivno suzbijanje štetočina

Ranijih sezona (izuzev protekle vrlo kišovite i vlažne) su zabeležene na pojedinim parcelama i sortama, značajne štete na krtolama krompira od zemljišnih štetočina, posebno od gusenica podgrizajućih sovica (Noctuidae) i larvama skočibuba ili "žičnjacima" (Elateridae), a pre same sadnje treba planirati njihovo moguće preventivno suzbijanje. Prognoza njihove pojave i mogućih mera preventivne zaštite obavlja se pregledom zemljišta pre sadnje!

Na parcelama gde se očekuje napad ili sade osetljive sorte trebalo bi krajem zime i/ili početkom proleća iskopati nekoliko jama velikih 25x25 cm i dubine oko 30 cm. Zemlja iz jama se izbacuje na rasprostrtu foliju, rukama drobi i dobro pregleda ima li štetočina koji žive u zemlji. Ukupan broj štetočina jedne vrste pomnoži se sa 16 i podeli sa brojem iskopanih jama, te se dobije brojnost štetočina po kvadratnom metru! Ako ima 2-5 štetnika /m,² potrebna je primena zemljišnih insekticida tokom sadnje.

Tabela 1. Ključ za prepoznavanje štetočina na podzemnim delovima krumpira:

Krtola izbušena, uski hodnici prečnika do 5 mm, prazni ili u njima narandžasto-žute, tvrde larve
skočibube
Krtola izbušena, hodnici još uži, u njima belkasto-ružičaste gusenice, samo u obalnom području 
krompirov moljac
Krtola izvana nepravilno izgrižena od belih larvi, savijenih, smeđe glave
gundelj
Krtola nepravilno izgrižena i izbušena, hodnici plitko ispod površine tla
rovac
Krtolu površinski izgrizle sive gusenice golog tela, koje se na dodir saviju u kolut
podgrizajuće sovice
Krtole sitne, na njima okruglaste ciste
krompirove cistolike nematode

Šteta koju prave gusenice sovica

Podgrizajuće gusenice sovica (Noctuidae) imaju golo, sjajno, telo prekriveno voskom, zemljaste su boje, a narastu do 45 mm (pri dodiru se saviju u klupko). Razlikujemo štetnost ovih vrsta u prvom delu vegetacije (npr. od prolećne sovice Agrotis temera), kad gusenice oštećuju sasvim mlade biljke uz površinu zemljišta (posledica je uvenuće i sušenje biljaka, odnosno proređivanje sklopa). U drugom delu vegetacije (npr. usevna sovica Agrotis segetum) rado napadaju korenasto-krtolaste vrste (krompir), a štete od sovica povećava nedostatak padavina i zakorovljenost useva (na cvetovima korova leptiri pronalaze hranu, a polno zrele ženke odlažu jaja).

Skočibube su važnije štetočine u brojnim kulturama!

Skočibube ubrajamo među važnije štetne organizme u nekim ratarskim "okopavinama" i brojnim povrtarskim kulturama. Odrasla skočibuba je  tamnije boje, duguljastog tela, velika 7-11 mm. Kad padne na leđa, može da skoči natrag na noge. Larve se nazivaju žičnjacima ("drotarima"), zbog uskog i tvrdog tela, dugačkog do 27 mm, narandžasto-žute ili bakrene boje. Odrasle skočibube se zadržavaju na biljnim cvetovima i ne prave štetu. Privlače ih gusto obrasle površine (livade i pašnjaci, lucerišta i detelišta, neobrađena, a zakorovljena zemljišta, ali i strne žitarice). Na takvim površinama odlažu jaja u zemljište, te 15-30 dana nakon toga izlaze larve koje ceo život provode u zenlji (razvoj larvi trajeod dve do četiri godine).

Od insekticida za tretiranje ovih štetočina koristi se Force 1,5 G (7-10 kg/ha u redove). Karenca iznosi 91 dan i nije dopušten za mladi krompir.

Autor: mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.


Povezana biljna vrsta

Krompir

Krompir

Sinonim: - | Engleski naziv: Potato | Latinski naziv: Solanum tuberosum L.

Krompir je višegodišnja zeljasta biljka. Potiče iz peruanskih Anda u kojima se uzgajao i pre 8 000 godina. U Evropu su ga doneli španski istraživači u 16. veku i poklonili papi... Više [+]

Tagovi

Krompir Zaštita Štetočine Insekticid Smeđa trulež Bolest

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Zabranjuju izraze šunka i kobasica za proizvode od biljnih proteina

Francuska je izdala zabranu korištenje izraza kao što su šunka, kobasica, odrezak i sl., za proizvode od biljnih proteina. Vlada time želi regulirati alternative mesu, a...

Više [+]