Za ishranu se koriste listovi, cvetovi i zrelo seme. Samo u slučajevima izuzetno jake zime biljke treba zaštititi.
Rukola je jednogodišnja zeljasta biljka iz familije kupusnjača, Brassicaceae. Danas se uzgaja kao kultivisana biljka i kao takva dosta je krupnija i manje gorka u odnosu na samoniklu.
Sve vrste imaju karakterističan gorak i aromatičan ukus, a gorčina listova se povećava sa starošću biljke, zato je najbolji ukus mladih listova, koji se preporučuju za ishranu.
Ima skromne zahtjeva za toplotom i otporna je na mrazeve, te može da se proizvodi tokom cele godine. Za vreme cvetanja može da naraste do 60-80 cm. Listovi su eliptični, kod divljih formi su više, a kod kulturnih manje usečeni.
"Listovi u osnovi stabla formiraju rozetu. Cvetovi su sitni i po građi tipični za familiju kupusnjača, prljavobele boje. Najbolje uspijeva na lakim, peskovitim i srednje teškim zemljištima, koja su bogata hranljivim materijama, ali svakako mogu tolerisati širok spektar uslova uspivanja", navodi savetodavac, Milica Veletić iz Poljoprivredne savetodavne službe Republike Srpske.
Preferira blago kisela zemljišta, sa pH vrednošću između 6 i 7, mada, prema rečima savetodavca, može uspešno da se gaji i na zemljištima alkalne reakcije, na vlažnim i suvim zemljištima i veoma dobro podnosi sušu. Uglavnom, obrada zemljišta je slična kao i za drugo lisnato povrće.
"Osnovna obrada se izvodi na dubini od 20 cm, a s obzirom na to da se proizvodi direktno setvom semena zahteva kvalitetnu dopunsku, odnosno predjetvenu pripremu zemljišta. Najbolje rezultate daje ukoliko se poseje na mesto koje je dobro osunčano", dodaje Veletić.
Setva rukole može da počne rano u proljeće, najčešće u martu, a može sukcesivno, svakih sedam dana da se seje do oktobra meseca, tako da listovi mogu da se beru i u toku zime. Samo u slučajevima izuzetno jake zime biljke treba zaštititi.
"Rukola se seje se na razmak redova od 25 cm i u redu 3-5 cm, pri čemu je potrebno oko 1,5 do 2kg semena po hektaru. Od mera njege treba primeniti samo redovno zalivanje i suzbijanje korova", pojašnjava savjetodavac i napominje da ukoliko se ne radi redovno zalivanje biljaka, dolazi do prevremenog cvjtanja, što za posledicu ima pojavu gorkih listova.
Bere se kada se dobro formira rozeta listova, pri čemu mogu da se beru listovi rozete ili da se čupaju cele biljke. Za rukolu važi pravilo da što se više listovi beru, to se pospešuje njen rast.
Prvo se beru donji listovi, a preporučuje se upotreba makaza, jer se čupanjem može oštetiti stabljika biljke. Gajenje rukole je veoma lako i brzo pristiže za berbu, za oko 40 do 60 dana od setve. Prosečan prinos se kreće oko 20-25 t/ha.
Predstavlja izuzetno kvalitetno i lekovito povrće, bogato vitaminima, mineralnim materijama, vlaknima i antioksidansima. Kada su u pitanju vitamini najviše sadrži vitamina C (100-200 mg/100g). Takođe, dobar je izvor vitamina grupe B, vitamina A, K i folata. Rukola je bogata esencijalnim mineralima materijama, naročito gvožđem, magnezijumom, kalcijumom, kalijumom, bakrom i fosforom.
Poslednjih godina potrošači je sve više koriste u ishrani, najčešće kao salatu, u kombinaciji s drugim povrćem, ili kao dodatak jelima za poboljšanje arome i ukusa. Ponekad se priprema kuvana ili blanširana i tom prilikom gubi gorčinu. Za ishranu se koriste, pored listova, i cvetovi i zrelo seme.
Tagovi
Autorka