Nekoliko je znakova toplotnog stresa koji možete umanjiti pravilnom negom.
Ove nedelje očekuje nas prvi ovogodišnji toplotni talas, a ponegde će temperatura dostići i 40°C. Većini biljaka najviše odgovara raspon od 15 do 30°C. Kada su one duže vreme iznad 32°C, njihov rast se usporava, a neke pokazuju znakove stresa.
Iznad 40°C će preživeti, ali uz mnoge znakove toplotnog stresa zavisno od vrste, fazi rasta i drugim faktorima kao što je nedostatak padavina ili jak i suvi vetar i sličan.
U svakom slučaju, ekstremne temperature vazduha, a onda i zemljište usporavaju hemijske aktivnosti i rast biljaka.
Uvijanje listova jedan je od prvih znakova, a koji je možda najočitiji kod kukuruza i paradajz. Puči listova se zatvaraju kako bi zadržali što više vlage u biljci zbog čega se oni uvijaju prema unutra ili van.
Do uvenuća dolazi kada biljci nedostaje vlage, a najočiglednije je u najtoplijem delu dana. Ona se preko noći, do jutra uglavnom oporavi.
Suvi krajevi listova još su jedan znak da se biljka bori sa stresom, a češće se dogaša kod biljaka sa velikim lišćem poput tikvi i bundeva gde je veća površina lista kojom se može održavati njegova funkcija.
Javlja se i odbacivanje cveta, ali i ploda, čime biljka čuva resurse za preživljavanje. Najčešće se događa kod mahunarki, paradajza, paprike, tikvica i bundeva.
Ožegotine na plodovima koji su okrenuti suncu u najtoplijem delu su jedan od simptoma i ne treba ih zameniti sa virusnim i bakterijskim oboljenjima. Mogu se pojaviti kao vodenaste mrlje, u vidu promene boje, mehurića kao kod opekotina, nekrotiranih područja i slično.
Vršna trulež plodova povezana je sa nedostatkom kalcijuma, a još je više potencirana usled visoke temperature. Ova je pojava najočiglednija kod paradajza i paprike. Rešenje je u redovinim zalivanju.
Tagovi
Autorka