Kako prepoznati, sprečiti i ublažiti oštećenja plodova uzrokovana visokim temperaturama i direktnim sunčevim zračenjem.
Sunčeva opekotina predstavlja jedan od najčešćih fizioloških poremećaja plodova u plasteničkoj proizvodnji tokom leta. Iako plastenička folija delimično filtrira UV zračenje, kombinacija visokih temperatura, direktnog sunčevog zračenja i smanjene lisne mase izlaže plodove oštećenju koje značajno umanjuje tržišnu vrednost prinosa.
Problem je posebno izražen u julu i augustu, kada temperature u plasteniku bez adekvatne ventilacije mogu prelaziti 40°C, a plodovi paradajza i paprike direktno primaju sunčeve zrake više sati dnevno.
Opekotina nastaje kada površina ploda bude izložena direktnom sunčevom zračenju bez zaštite lišćem, uz istovremeno visoku temperaturu tkiva ploda. Kod paradajza i paprike, tkivo ploda nema mehanizme hlađenja kakve ima list (transpiracija), pa se toplota akumulira u samoj pokožici i neposredno ispod nje, što dovodi do odumiranja ćelija.
Najčešći uzroci u praksi:
Kod paradajza na osunčanoj strani ploda javlja se bleda, žućkasto-bela do sivkasta mrlja, koja u početku izgleda kao vodenasta površina. Kod jačeg intenziteta tkivo se suši, postaje tanko i papirnato, nalik pergamentu, i lako puca. Na takvim mestima naknadno se vrlo lako naseljavaju sekundarni patogeni (Alternaria, Botrytis), što plod čini potpuno neupotrebljivim.
Kod paprike su simptomi slični, ali se često javljaju brže zbog tanje pokožice ploda. Oštećeno tkivo gubi sjaj, postaje beličasto do slamnate boje i upada (kolabira), a plod gubi čvrstoću na tom mestu. Kod paprike je opekotina posebno rizična jer se javlja i na plodovima koji su tek počeli da menjaju boju.
Rizik od pojave opekotina raste kombinacijom više faktora istovremeno, a ne samo usled visoke temperature. U praksi je najznačajnije obratiti pažnju na sledeće:
Prevencija je uvek isplativija od saniranja štete, jer se oštećeni plod ne može popraviti. Osnovne mere prevencije obuhvataju senčenje, pravilno uklanjanje lišća, adekvatnu ventilaciju i navodnjavanje, kao i izbor tolerantnijeg sortimenta.
| Mera | Paradajz | Paprika |
|---|---|---|
| Senčenje | Mreža 30-40% ili krečenje folije od sredine juna do kraja augusta | Mreža 40-50% (paprika osetljivija), naročito iznad reda ploda |
| Uklanjanje listova | Postepeno, max 2-3 lista sedmično, nikad iznad grozda koji zri | Minimalno defolisanje, plod se oslanja na prirodni sklop lišća |
| Navodnjavanje/vlaga | Redovna fertigacija, izbegavati vodni stres u podne | Isto, uz pojačanu pažnju jer plod ima tanju pokožicu |
| Ventilacija | Bočno + krovno provetravanje radi spuštanja temperature ispod 32 °C | Isto, uz izbegavanje direktne promaje na plod |
| Izbor sorte | Sorte s bujnijim lisnim sklopom i tamnozelenom bojom ploda | Sorte deblje pokožice i kompaktnijeg habitusa |
Ako je do opekotina već došlo, potrebno je što pre ukloniti oštećene plodove iz useva kako bi se sprečilo naseljavanje sekundarnih patogena koji se mogu proširiti na zdrave plodove i listove. Preporučuje se pojačati kontrolu vlažnosti u plasteniku u narednim danima, jer oštećeno tkivo predstavlja ulazno mesto za infekcije poput sive plesni. Nakon epizode jake žege, privremeno pojačano senčenje u narednih sedam do 10 dana pomaže da se preostali plodovi zaštite dok se usev ne oporavi.
Krastavac je gorak, na paprici i paradajzu se javila vršna trulež - rešenje je očigledno
Ovaj poremećaj se u najvećoj meri može sprečiti pravovremenim agrotehničkim merama, a ne lečiti nakon što se pojavi. Najvažnije je uspostaviti ravnotežu: dovoljno lisne mase da zaštiti plod, ali i dovoljno provetravanja i prostora da se spreči razvoj bolesti uzrokovanih vlagom. U uslovima produženih letnjih vrućina tokom jula i augusta, kombinacija senčenja, umerene defolijacije i redovnog navodnjavanja predstavlja najpouzdaniju zaštitu proizvodnje.
Tagovi
Autor