Pošto se halapenjo paprika bere i kad je zelena (tehnološki zrela) i ne čeka se da dostigne svoju fiziološku zrelost, ne koriste se đubriva sa izraženom koncentracijom kalijuma.
Vladimir Filko iz Kisača već godinama na svom poljoprivrednom gazdinstvu bavi se proizvodnjom špargle i jalapeno (halapenjo) paprike, kultura koje su i dalje relativno retke na domaćem tržištu. Debela je i mesnata, a odlikuje se blagom ljutinom.
"Halapenjo papriku proizvodim više od 10 godina, a prodajom se bavim od 2020. godine", kaže Filko.
Kada je reč sadnji i prihrani ove kulture sagovornik ističe da se sama sadnja obavlja kada se temperature stabilizuju, uglavnom je to u drugoj polovni maja meseca.
"U jesen se radi osnovno đubrenje mineralnim i organskim đubrivom, kasnije od zavisnosti od vegetativne faze vodotopivim kombinovanim đubrivima preko sistema kap po kap kako se i radi navodnjavanje. Pošto se halapenjo paprika bere i kad je zelena (tehnološki zrela) i ne čeka se da dostigne svoju fiziološku zrelost, ne koriste se đubriva sa izraženom koncentracijom kalijuma.”
Berba ove paprike zavisi najviše od vremenskih uslova.
"Berba jalapeno paprike počinje krajem jula i traje do oktobra/novembra, u zavisnosti od vremenskih prilika”, otkriva naš sagovornik.
Kada je reč o plasmanu, kisački povrtar uglavnom je prodaje kao svež proizvod, dok se prerada odvija uglavnom po narudžbini poznatih kupaca.
"Ti kupci su najčešće poznanici i bliski ljudi, pa je prerađujem u kiseljenu.“
Naš sagovornik pored ove kulture, bavi se i proizvodnjom špargle poslednjih 10 godina, čija se berba upravo završava.
Iako ove kulture mogu biti profitabilne, proizvodnja nosi brojne izazove. Kao najveće probleme sagovornik izdvaja vremenske prilike i održavanje parcela.
"U samoj proizvodnji su najveći problemi vremenski uslovi jer od njih direktno zavisi prinos na dnevnom nivou. Kao drugo bih naveo borbu sa korovima", kaže Filko.
Govoreći o budućnosti ovih kultura u Srbiji, smatra da je organizovan otkup ključ opstanka malih proizvođača.
"Što se špargle tiče, smatram da ima budućnosti jedino ako bude organizovanog otkupa proizvoda jer će u suprotnom za nekoliko godina tržište biti prezasićeno što će dovesti do toga da više ne bude ekonomski isplativa, barem ne za male proizvođače. Sama kultura konzumacije kao i proizvodnje ljutih paprika je u Srbiji dostigla određen nivo tako da smatram da je tu tržište relativno stabilno", smatra ovaj povrtar.
Tagovi
Autorka