Ukoliko želite da obavite berbu u januaru i februaru, vreme je da posadite adekvatnu sortu zelene salate.
Zelenu salatu (Lactuca sativa) je moguće gajiti tokom cele godine. Za proizvodnju u stakleniku i plasteniku pogodne su glavičaste sorte. Važno je odabrati adekvatnu sortu za određeni period gajenja.
Ukoliko želite da obavite berbu u januaru i februaru, zelenu salatu možete da posadite u tri roka: početkom, sredinom i krajem novembra. Adekvatna sorta će dati rezultat, ali, na primer, ukoliko se gaji prolećna sorta zimi, može se desiti da salata uopšte ne zavije glavicu.
Sorte koje se u zaštićenom prostoru mogu gajiti od kasne jeseni do proleća su: markies, judita, shangore, baglin, centore, pantlika.
Potrebno je ispoštovati optimalnu temperaturu za zavijanje glavice od 16Co. Međutim, minimalna temperatura na kojoj salata obavlja fiziološke funkcije je pet stepeni, a maksimalna od 20Co do 25 Co. Može izdržati i kratkotrajne mrazeve do minus osam stepeni.
Proizvodnja rasada zimi traje oko šest nedelja. Rasađivanje se vrši u zavisnosti od načina proizvodnje rasada. Ukoliko su u pitanju kocke, one se polažu 1/3 u zemlju.
"Rasađivanje se vrši na 25x25 cm ili 25x30 cm. Odnosno 14-16 biljaka/m2. Ako se seme seje u kockama, rasadnički period traje duže, jer biljci treba više vremena da formira korenov sistem i u tom periodu treba koristiti đubriva koja imaju veći procenat fosfora npr. 15:30:15 ili 10:40:10", piše za PSSS dipl. ing. Borko Ivanović.
Nakon što se formira rozete, pa do početka glavičenja, trebalo bi upotrebiti đubriva koja imaju nizak sadržaj azota (npr. 4:10:40). U ovoj fazi potreban je i bor. Nakon prve berbe, idealna formulacija je 20:40:10.
Navodnjavanje u zatvorenom prostoru najčešće se odvija sistemom kap po kap, a ujedno se vrši i prihranjivanje. Mikrorasprskivačima se koriguje vazdušna vlaga, koja bi tokom vegetacije trebalo da bude 70%.
"Korišćenjem malč folije sprečava se prodor zemljišnih patogena, zemljište se održava čistim od korova, biljka je čistija, pa samim tim ima veću tržišnu vrednost. Pod folijom se čuva vlaga i voda ne dolazi u kontakt sa biljkom", objašnjava Ivanović.
Foto: anaterate / Pixabay
Izvori
Tagovi
Autorka