Za razliku od spanaća, koji se može direktno sejati, salata se u ovoj proizvodnji najčešće sadi kao rasad, pa je nekoliko stvari potrebno uraditi pravilno već od samog početka.
Nakon visokih letnjih temperatura dolazi period koji je veoma pogodan za sadnju salate u plastenicima. Paradajz i paprika završavaju proizvodni ciklus, a njihovo mesto može zauzeti nova kultura koja brzo dolazi za berbu i omogućava proizvođaču da plastenik iskoristi i tokom jeseni i zime.
Za razliku od spanaća, koji se može direktno sejati, salata se u ovoj proizvodnji najčešće sadi kao rasad, pa je nekoliko stvari potrebno uraditi pravilno već od samog početka.
Nakon uklanjanja prethodnog useva potrebno je očistiti plastenik i ukloniti biljne ostatke. Zemljište se zatim obrađuje oranjem, odnosno dubokim freziranjem, a nakon toga se površina fino usitni i poravna.
Jesenja plastenička proizvodnja: Kako dezinfikovati alat i zemljište, a kako sanirati foliju?
Ako je prethodni usev bio dobro ishranjen, ne treba automatski dodavati velike količine đubriva. Najbolje je ishranu prilagoditi analizi zemljišta i onome što je već uneseno tokom prethodne proizvodnje.
Nakon pripreme zemljišta formiraju se gredice i postavlja sistem za navodnjavanje "kap po kap".
Kod proizvodnje salate veoma je praktično koristiti malč foliju. Ispod nje se postavlja traka "kap po kap", tako da voda dolazi direktno u zonu korena. Na ovaj način se čuva vlaga, smanjuje rast korova, a listovi salate ostaju suvi tokom navodnjavanja.
Folija ima još jednu važnu prednost – salata ne dolazi direktno u kontakt sa zemljištem, pa se nakon berbe dobija čistiji i atraktivniji proizvod.
Kod sadnje salate kvalitet rasada je od ogromnog značaja. Treba da bude zdrav, čvrst i dobro razvijenog korena, ali ne sme biti prestar i prerastao koren ne treba dugo držati u kontejneru.
Prilikom sadnje treba paziti da se koren ne savija, ne gnječi i ne lomi. Ako je korijenov sistem jako zbijen u čepu, pre sadnje ga treba pažljivo osloboditi koliko je potrebno da se koren pravilno razvija u novom zemljištu.
Još jedna važna stvar je dubina sadnje. Salatu ne treba saditi preduboko. Srce biljke, odnosno mesto iz kojeg izlaze novi listovi, mora ostati iznad površine zemlje. Ako se rasad zatrpa preduboko, povećava se rizik od truljenja i biljka se teže razvija.
Nakon sadnje potrebno je dobro zaliti celu površinu kako bi se zemljište priljubilo uz koren rasada i kako bi se biljka što prije ukorenila. U prvim danima nakon sadnje najvažnije je održavati ravnomernu vlagu u zoni korena. Ne treba praviti grešku i svaki put davati velike količine vode. Bolje je pratiti stanje zemljišta i vremenske uslove i navodnjavanje prilagođavati potrebama biljke.
Kada se koristi "kap po kap", proizvođač ima mnogo bolju kontrolu nad količinom vode.
Jedan od problema koji se često zanemari kod jesenje proizvodnje salate u plasteniku jesu puževi. U vlažnim plastenicima mogu napraviti ogromnu štetu za veoma kratko vreme. Posebno napadaju mlade listove, prave rupe i grickaju lisnu masu.
Problem nije samo gubitak dela biljke. Salata sa oštećenim i izgrickanim listovima gubi tržišnu vrednost, a kod jačeg napada može biti praktično neupotrebljiva za prodaju. Zbog toga je zaštitu od puževa potrebno planirati odmah nakon sadnje, odnosno pre nego što naprave štetu.
Ako se u prethodnom periodu u plasteniku primećivala njihova prisutnost, mamac protiv puževa može se primeniti prema uputstvu za konkretan preparat, pre ili neposredno nakon sadnje. Važno je koristiti samo sredstvo koje je registrovano i dozvoljeno za primenu u toj kulturi i poštovati propisanu dozu i karencu.
Posebnu pažnju treba obratiti na mesta ispod folije, uz ivice gredica i na vlažna i zaklonjena mesta gde se puževi najčešće zadržavaju.
Za većinu tipova salate može se koristiti razmak od približno 25-30 cm između biljaka i 30-40 cm između redova, ali konačan sklop treba prilagoditi sorti i veličini glavice koju želimo postići. Pregusta sadnja može dovesti do slabijeg provetravanja i povećati mogućnost pojave bolesti, dok suviše redak sklop nepotrebno smanjuje iskorišćenost plastenika.
Kod proizvodnje za tržište cilj treba da bude ujednačena glavica, lep izgled i dobra čvrstina, a ne samo što veći broj biljaka po kvadratnom metru.
Jesenje temperature su niže, ali plastenik tokom sunčanog dana i dalje može postati veoma topao. Zato ga treba redovno provetravati.
Visoka temperatura, velika vlažnost i slaba cirkulacija vazduha predstavljaju idealne uslove za razvoj bolesti. Provetravanjem se smanjuje vlaga u plasteniku i stvaraju bolji uslovi za razvoj biljke. Posebno treba izbegavati dugotrajno zadržavanje vode i prekomerno kvašenje listova.
Salata vam gubi kvalitet? Razlog je u sitnici koju zanemarujete
Salata brzo raste i zbog toga proizvođači često žele dodatno da "poguraju" biljku azotom. Međutim, više đubriva ne znači automatski i bolju salatu. Prekomerna azotna prihrana može dovesti do previše bujne i mekane lisne mase, dok pravilno izbalansirana ishrana daje čvrstu, kvalitetnu i tržišno atraktivnu glavicu.
Zbog toga je mnogo bolje pratiti razvoj biljke i potrebe useva nego đubrivo dodavati napamet.
Kod salate je veoma važno pogoditi termin proizvodnje. Ako se ceo plastenik zasadi odjednom, kompletna proizvodnja može dospeti za berbu u vrlo kratkom periodu. Zbog toga je za veće proizvođače interesantna sadnja u nekoliko termina, čime se berba može rasporediti. Na taj način proizvodnja se lakše prilagođava tržištu i smanjuje se pritisak da se velika količina salate proda u nekoliko dana.
Salata možda ne traži velika ulaganja niti dug period proizvodnje, ali upravo kod nje male greške mogu napraviti veliku razliku u kvalitetu.
Tagovi
Autor