Za nisku otkupnu cenu paradajza Ministarstvo predlaže zajedničku strategiju?

Kako je ranije Jugmedia prenela da će proizvođači paradajza iz svih sela sa teritorije grada Leskovca deliti besplatno paradajz, revoltirani otkupnom cenom koja je pala na 10 dinara, pomoćnik ministra poljoprivrede Aleksandar Bogićević na sastanku sa predstavnicima lokalne samouprave i poljoprivrednicima naveo je da smatra da je rešenje u zajedničkoj strategiji kojom bi se taj problem rešio na duži vremenski period.

"Ovako možda lutamo i sa nekim subvencijama i sa nekim merama, ali sa tom strategijom mislim da ćemo rešiti mnoge probleme, pa i ovaj problem koji se dešava danas", rekao je Bogićević, a preneo RTS.

Cenu je preko noći oborio uvoz

Crveni se Svirce kraj Leskovca od sazrelog paradajza. Petnaest puta više je plastenika nego kuća, a berača nigde. Sve je stalo početkom nedelje, kaže Nebojša Trajković, kome je na jednom hektaru za berbu stiglo 15 tona paradajza.

"Kvalitet je odličan ove godine, ali cena je niska, što ne može da opstane. Nema berbe, ko će platiti cenu od 10 do 15 dinara, ko daje robu?", kaže Trajković.

Protest proizvođača paradajza zbog otkupne cene od 10 dinara

Uz visoke temperature, cenu je preko noći oborio uvoz 14 šlepera paradajza iz Holandije, tvrde povrtari iz Svirca. Magacini su puni, izvoza nema. Umesto da ubrano bace kao ranijih godina, dele ga građanima s molbom da se pomogne bolesnoj deci.

"Kajmak" ubiraju nakupci

I dok proizvođači dobijaju najviše 15 dinara za kilogram, u marketima i na beogradskim pijacama - paradajz je 10 puta skuplji. "Kajmak" ponovo ubiraju nakupci.

"Kako je gorivo 165 dinara, paradajz je džabe. To je grehota, to ne treba više da se sadi", kaže Bojan Cakić, proizvođač iz Palikuće.

Aleksandar Kocić, proizvođač iz Svirca, navodi da na pijacama paradajz prodaju uglavnom nakupci i preprodavci.

"Na velikim pijacama sve su zauzeli stranci iz Bosne, Crne Gore, Makedonije, Kosova - to su naši iz Srbije, čak imaš i Bugare i Rumune", priča Kocić.

U leskovačkoj kotlini pod paradajzom je 1.800 hektara, 80 odsto je u zaštićenom prostoru. Na tone će istruliti u korenu, a boljitak stručnjaci očekuju u drugoj polovini jula, kada bi mogao da krene izvoz.