Pretraživanje tekstova
Američka Agencija za sigurnost hrane i lekova (FDA) odobrila je konzumaciju svinja koje su, pomoću tehnologije uređivanja gena CRISPR, učinjene otpornima na PRRS, bolest koja svake godine uzrokuje ogromne gubitke u svinjogojstvu
U Sjedinjenim Američkim Državama napravljen je značajan korak prema komercijalizaciji genetski modifikovanog svinjskog mesa, piše Agrarheute.
Američka Agencija za sigurnost hrane i lekova (FDA) odobrila je konzumaciju svinja koje su, pomoću tehnologije uređivanja gena CRISPR, učinjene otpornima na reproduktivno respiratorni sindrom (PRRS), bolest koja svake godine uzrokuje ogromne gubitke u svinjogojstvu.
Reč je o projektu koji je razvio Roslin Institut Univerziteta u Edinburgu u saradnji s biotehnološkom kompanijom Genus, specijalizovanoj za genetiku domaćih životinja. Prema rečima profesora Brusa Vajtloua (Bruce Whitelaw) iz Roslina, odobrenje FDA predstavlja "prekretnicu u genetskom inženjeringu domaćih životinja".
PRRS, iako nije opasan za ljude, jedan je od najučestalijih i najštetnijih virusa u svinjogojstvu. Prema procenama Univerziteta u Edinburgu, ta bolest godišnje nanosi štetu u iznosu od oko 2,2 milijarde evra u Evropi i SAD-u.
Genetskim editovanjem uklonjen je specifičan receptor na svinjskim ćelijama na koji se virus veže, čime su životinje postale otporne na čak 99 odsto poznatih sojeva PRRS-a. Osim jednog vrlo retkog podtipa, virus više ne može da napadne te svinje.
Stručnjaci tvrde da izmena nije imala negativan uticaj na druge delove genoma, niti na zdravlje ili dobrobit životinja.
Tehnologija uređivanja gena CRISPR sve se više koristi i u istraživanjima u vezi sa drugim bolestima poput afričke svinjske kuge i ptičjeg gripa. Ako stada budu mogla da se genetski zaštitite od takvih virusa, to bi moglo značajno da smanji rizik prenosa na ljude i pojavu novih pandemija.
Uprkos regulatornom odobrenju u SAD-u, genetski modifikovana svinjetina još se ne nalazi u maloprodaji. Kompanija Genus ističe da je potrebno dobiti odobrenja i u ključnim izvoznim zemljama poput Kanade, Meksika, Japana i Kine. Prvi proizvodi mogli bi da se pojave na američkom tržištu tokom sledeće godine.
Zanimljivo je da, prema sadašnjim pravilima, meso takvih životinja verovatno neće morati da ima posebnu oznaku o genetskoj modifikaciji.
Tagovi
Genetika Svinjetina SAD Uređivanje gena Univerzitet u Edinburgu
Autor
Više [+]
Diplomirani novinar, biciklista, hedonista (ne nužno tim redom). Dugogodišnji novinar i urednik u dnevnim štampanim medijima, a poslednjih nekoliko godina radio je kao glavni urednik dvonedeljnog časopisa za poljoprivredu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.