Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Rakija
  • 24.10.2020. 10:00

Klekovača, mastika, travarica...kako se prave?

Specijalna prirodna rakija je proizvod dobijen od prirodne rakije ili prirodnih destilata, vinskih destilata i destilata voćnih plodova koji su aromatizovani i oplemenjeni dodacima biljnog porekla.

Foto: Petar Ninić (ilustracija)
  • 5.620
  • 76
  • 0

Prirodna rakija je proizvod dobijen destilacijom, pečenjem, prevrele komine ili kljuka od voća ili grožđa, odnosno destilacijom prevrelih plodova i sokova od voća ili grožđa.

Specijalna prirodna rakija je proizvod dobijen od prirodne rakije ili prirodnih destilata, vinskih destilata i destilata voćnih plodova koji su aromatizovani i oplemenjeni dodacima biljnog porekla kao što su razni plodovi i njihovi delovi, aromatično i lekovito bilje i njihova eterična ulja, macerati i ekstrakti dobijeni na bazi prirodnih destilata, navodi stručnjak za prehrambenu tehnologiju Poljoprivredno stručne službe Kruševac Slađana Cvetković.

Kvalitetna rakija od šljiva: Muljanje, temperatura, destilacija

Specijalna prirodna rakija može se proizvoditi i destilacijom šumskih plodova, a to su:

  • klekovača;
  • travarica;
  • brinjevac;
  • anisonka;
  • mastika;
  • orahovača i slično.

Klekovača

Klekovača nije rakija koja se proizvodi samo iz plodova kleke-smreke, zbog toga što bi ona bila tako jakog mirisa, da se ne bi mogla piti. Zbog toga se kleka koristi kao začin prirodnim rakijama. Pod nazivom klekovača smatra se destilat prevrele komine voća kome su dodati plodovi kleke, a koji sadrži najmanje 30 vol% alkohola.

Kleka kao apoteka

Kako smo ranije pisali, potrebno je pripremiti prozirnu staklenu bocu u koju ubacimo 15 plodova kleke i prelijemo sa jednim litrom rakije šljive ili jabukovače. Boca treba da stoji na suncu do 40 dana. Povremeno protresti bocu. Rakija od kleke ima specifičnu žutu boju.

Ovu rakiju treba konzumirati veoma pažljivo u malim količina, u suprotnom može izazvati znatne zdravstvene probleme.

Travarica

Pod nazivom travarica smatra se proizvod dobijen od prirodnih rakija ili prirodnih destilata prevrele komine ili kljuka od voća, odnosno grožđa uz dodatak odgovarajućeg aromatičnog lekovitog bilja, odnosno njihovih delova i njihovih eteričnih ulja.

Od većeg broja trava najčešće se upotrebljavaju nana, majčina dušica, grančice žalfije, vres, gorki pelin, kantarion, komorač, anis, kleka. Travarica je aperitivno piće, čiji raskošni miris, pun i harmonični ukus očaravaju, a kao jedinstveni napitak blagotvorno deluje na ceo organizam, ističe kruševački stručnjak.

Brinjevac

Brinjevac se dobija destilacijom prevrelih plodova kleke. Ova rasprostranjena biljka prava je lekovita "bomba". Kod nas je ima dosta u zapadnoj i centralnoj Srbiji.

Anisonka

Anisonka je destilat vina, odnosno destilat prevrele komine ili kljuka grožđa kome je pre destilacije dodato oko 0,5 kilograma ploda anisa na 100 litara rakije.

Mastika

Mastika je destilat voćne rakije ili komovice kome je pre destilacije dodato pet do 10 kilograma anisa na 100 litara rakije i čiji destilat teče preko smole - mastik ili preko mešavine smole sa cimetom, karanfilićima, korianderom, korom citrusa i slično. Po završetku destilacije mastike može se dodati šećer, navodi stručnjak prehrambene industrije.


Izvori

Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije


Tagovi

Specijalne rakije Klekovača Destilac Komina Slađana Cvetković Travarica Brinjevac Anisoka Mastika Orahovača


Autorka

Julijana Kuzmić

Više [+]

Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Fruška gora se uveliko budi. Među skrivenim lepotama je i jezerce u Rivičkom potoku. Ljubičasti cvet je lekoviti plućnjak (Pulmonaria) od kojeg se prave čajevi protiv kašlja. Da li ste znali za ovo jezerce? Foto: Zoran Grco Grčić