Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Potrošnja mleka
  • 06.10.2018. 08:30

Kolika je potrošnja mleka u Srbiji i da li zato danas nemamo nobelovce?

Istraživanjem se dokazuje da nacije koje konzumiraju puno mleka i mlečnih proizvoda imaju tendenciju da među stanovništvom imaju više nobelovaca nego ostali.

Foto: Bigstockphoto/julijadm
  • 1.081
  • 41
  • 0

Mleko od davnina prati čovekovu ishranu i, osim prehrambenog značaja, u istorijsko-društvenim tokovima ima svoje posebno mesto. Smatra se da su stari Egipćani bili najveći konzumenti mleka, dok grčka legenda kaže da je Mlečni put nastao od kapljica mleka kojima je Hera dojila Herkulesa. Nije ni čudo što se veliki značaj davao, i daje, mleku i mlečnim proizvodima, ako se zna da ne postoji napitak koji sadrži bolji biološki i nutritivni sadržaj.

Nije legenda, niti mit, podatak koji su otkrili istraživači iz britanske kraljevske bolnice u Glosteru (Gloucester), a to je, da nacije koje konzumiraju puno mleka i mlečnih proizvoda imaju tendenciju da među stanovništvom imaju više nobelovaca nego ostali i još uvek rade na otkrivanju te uzročno posledične veze. U oba slučaja - Skandinavci dominiraju. Očigledno neka veza postoji!

Na prvom mestu Finci

Ne čudi zašto Skandinavci najviše konzumiraju mleko. Skandinavske zemlje su među prvim zemljama prema godišnjoj proizvodnji mleka po kravi. Prosek od oko 8.500 litara mleka imaju Danska, Švedska i Finska, a ujedno su najveći konzumenti mleka i mlečnih proizvoda. Finci najviše konzumiraju mleko, oko 361 kg/godina po glavi stanovnika. Osim u svežem obliku, prerađevine od mleka u Finskoj imaju i tradicionalno – kulturološki značaj poput Leipäjuustoa (finski sir od kravljeg mlijeka, kolostruma) ili Mustapekka Mustapippuria (kravlji sir sa dodatkom ljutih feferona i bibera). Zanimljivo je, i smatra se, da je Finska kolevka "flavour" sireva, a to su sirevi u koje se dodaje aroma, najčešće nekog povrća. Finci su takve sireve pravili već u XIII veku. Sa samo pet litara manje, Šveđani su na drugom mestu po konzumiranju mleka, sireva i maslaca po glavi stanovnika.

Zemlje u kojima stanovnici najviše konzumiraju mleko i prerađevine (Worldatlas Facts 2018)

Rb.

Zemlja

Konzumacija mleka / godina po glavi stanovnika

1.

Finska

361,19 kg

2.

Švedska

355,86 kg

3.

Holandija

320,15 kg

4.

Švajcarska

315,78 kg

5.

Grčka

314,69 kg

Kada kažeš Švajcarska pomislim na mlečno govedarstvo 

Kako stoje zemlje u regionu

Zanimljivo je da prvih deset zemalja, gde se najviše konzumiraju mleko i prerađevine, dolazi iz Evrope.  Zemlje iz regiona predvodi Crna Gora. Visoko 6. mesto sa 305 kg mleka po glavi stanovnika tokom godine pokazuje da izuzetno mali stočni fond i ukupna proizvodnja nema uticaj na potrošnju. Slično je i kod Albanaca, ali kulturno-istorijski i tradicionalni običaji, te prehrana, imaju veliki značaj koji Albance pozicionira na 9. mesto sa 281 kg mleka po glavi stanovnika. 

Zatim slede Slovenija (246 kg), Hrvatska (217 kg), BiH (196 kg), Srbija (155 kg) i Makedonija (137). Odavno sa naših prostora nismo imali nobelovca. Ako je verovati da postoji veza sa konzumiranjem mleka, mlečnih prerađevina, onda moramo "pojačati" konzumaciju i piti više mleka, ako ništa bar tri čaše dnevno, kako preporučuju doktori. Od nobelovca smo za sad daleko, ali piti više mleka znači itekako za zdravlje, ali i ne zaboravimo da time pomažemo i podupiremo trud i rad domaćeg stočara.


Tagovi

Mleko Mlečni proizvodi Nobelovci Skandinavci Potrošnja mleka


Autor

Adi Pašalić

Više [+]

Magistar Poljoprivredno-prehrambenog univerziteta u Sarajevu sa specijalizacijom na odseku Tehnologija uzgoja životinja.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Unutrašnjost drevnog manastira Svetog Nikole u Vranju.