Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Agrivi
  • 20.10.2022. 13:30

Nataša Bokan: Pojam sigurne hrane ima dva značenja

Danas smo zapravo prvi put u istoriji izloženi činjenici da nam hrana koja nam je neophodna za život postala i rizična - potencijalna pretnja, zbog aditiva, rezidua, a u širem smislu zbog načina proizvodnje, upozorava Nataša Bokan, vanredna profesorka sa Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Foto: Depositphotos/zoomteam
  • 162
  • 21
  • 0

Bezbednost hrane jedna je od najvažnijih tema u proizvodnoj i prehrambenoj industriji današnjice. Broj stanovnika na Zemlji sve više raste, pa tako i potreba za njenim sve većim količinama. Istovremeno, veliki broj ljudi oboljeva od mnogobrojnih bolesti uzrokovanih hranom koja nije bezbedna.

Agrotehnološka firma AGRIVI, koja se zalaže za digitalizaciju poljoprivrede kako bi olakšala proizvodnju zdrave hrane, učestvuje u projektu The Food Safety Market koji sponzoriše Evropska unija. Njegov cilj je stvaranje platforme koja bi služila kao transparentni sertifikacioni ekosistem sa podacima za bezbedan lanac snabdevanja.

Ona služi svim učesnicima ovog lanca snabdevanja. Sertifikacionim telima omogućava lakši i pouzdaniji pristup podacima o prehrambenim kompanijama ili poljoprivrednim proizvođačima koje pregledaju. Distributere i prodavce podržava pristupom podacima o njihovim dobavljačima i serijama proizvoda koji pristižu u njihove prostorije. Poljoprivrednicima i proizvođačima omogućava deljenje podataka koje prate, mere i dokumentuju, a koji su u povezani sa bezbednošću njihovih proizvoda i skladnosti njihovih objekata.

Dva značenja sigurne hrane

Kako bismo saznali više o temi, razgovarali smo s Natašom Bokan, vanrednom profesorkom i pretpostavljenom ispred Zavoda za agrarnu ekonomiku i ruralni razvoj na Agronomskom fakultetu Univerziteta u Zagrebu. Profesorka Bokan je ruralna sociološkinja koja se bavi temama ruralnog razvoja, posebno pitanjima endogenog razvoja, održive ekonomije, uloge žena u ruralnom razvoju i multifunkcionalne poljoprivrede.

Kako nedostatak sigurne hrane utiče na ljude širom sveta?

Pojam sigurne hrane ima dva značenja. Jedno je zdravstveno ispravna - bezbedna i kvalitetna hrana, a drugo je njena dostupnost i priuštivost, i to takve - zdravstveno ispravne i nutritivno bogate hrane. Nedostupnost hrane kao takve uzrokuje glad i to je poništenje osnovnog ljudskog prava na život. Nedostupnost nutritivno bogate i priuštive prehrane ukazuje na velike klasne razlike koje su društveno štetne i osim toga može negativno uticati na zdravlje.

Kada postoje, a danas postoje brojne informacije o potencijalno rizičnoj hrani, javlja se nepoverenje građana u prehrambeni sistem ili u nju samu. Danas smo zapravo prvi put u istoriji izloženi činjenici da nam je, neophodna za život, postala i rizična - potencijalna pretnja, zbog aditiva, rezidua, a u širem smislu zbog načina proizvodnje - na primer zbog toga što se krče tropske prašume zato da bi se sadila palma zbog palminog ulja, a to ima globalne posledice na povećanje klimatskih promena.

Profesorka upozorava da je hrana postala rizična (Foto: Depositphotos/ADragan)

Zašto je važno da podaci o poreklu budu transparentni?

Transparentnost podataka je važna najpre zbog sigurnosti. Ako imamo takav sistem onda se lako može utvrditi i brzo povući ona hrana za koju se utvrdi da je problematična. Važna je i zbog informisanosti kupaca, zbog prava na informaciju. Danas su građani sve zahtevniji po pitanju odabira proizvoda, što je pozitivan pomak.

Rešenje su sertifikati?

Zašto današnji kupci sve više zahtevaju da znaju odakle tačno dolazi hrana koju kupuju?

Građani su danas sve informisaniji, obrazovaniji i svesniji po tom pitanju. Na primer, znaju da imaju pravo na informaciju, svesni su da odabir hrane ima uticaj na zdravlje, da način proizvodnje utiče na životnu sredinu, da odabir proizvođača utiče na lokalnu ekonomiju i da svojim odabirom oblikuju tržište. Ljudi danas žele da znaju šta jedu, i to ne samo po pitanju kalorijske ili nutritivne vrednosti.

Šta mislite, da li je pritisak raznih međunarodnih organizacija i institucija dovoljan da bi se osigurala sledljivost kako bi potrošači znali tačno odakle dolazi ona koju kupuju?

Mišljenja sam da nije. Pritisak ili podsticaj treba da dolazi sa više nivoa; međunarodnih, državnih, lokalnih, civilnih, medijskih, i to pametno osmišljene da bi usvajanje pravila korespondiralo sa istovremenim razvojem svesti o smislu tog pravila. Obično pravila koja se uvode pristupom odozgo nisu najspremnije prihvaćena ili se ne sprovode istinski već se odrađuje "jer se mora".

Sertifikati mogu građanima da povećaju poverenje u određeni proizvod (Foto: Depositphotos/apid)

Bilo bi važno istovremeno uvoditi nova pravila i prethodno i paralelno sa tim edukuju sve aktere - od državnih i javnih službi pa sve do građana-potrošača o tome čemu služe nova pravila i time razvijati dubinsku odgovornost svakoga od aktera da ta pravila prihvati ne zato što su nametnuta nego zato što štite naše zdravlje i ekonomiju, i da u tom smislu ona što pre budu naturalizovana - što znači da postanu nešto što se podrazumeva. Jedan od načina da se pokuša razviti i zadovoljiti transparentnost u vezi sledljivosti i kvaliteta jeste uvođenje sertifikata koji kad se ustale i dokažu pouzdanima mogu građanima povećati poverenje u određeni proizvod.

Da li su proizvođači i dobavljači hrane društveno odgovorni da ponude te informacije?

Teško je reći jesu li proizvođači i dobavljači odgovorni, ali svakako bi trebalo biti i pružati informacije. Trebalo bi da ih smatramo odgovornima i da im tražimo transparentnost, ali u ovakvom globalnom sistemu nisam optimistična da bez promene sistema možemo sasvim zadovoljiti tu odgovornost i transparentnost.

Transparentnost nedovoljna za veći kvalitet

Takođe, transparentnost nije dovoljna za povećanje kvaliteta hrane - sama činjenica da je ona proizvedena u određenoj zemlji, ne garantuje nam njen kvalitet. Pitanje kvaliteta proizvoda i proizvoda proizvedenog na društveno odgovoran način daleko je kompleksnije.

Kako nedostatak transparentnosti proizvodnje utiče na njenu sigurnost?

Odgovor je samorazumljiv, loše. Ako nema transparentnosti onda je sigurnost upitna. Ako proizvođači i trgovci nisu dužni da prate, beleže i precizno označavaju proizvode, onda je beskrajan prostor za potencijalne štete po građane - ne samo finansijske nego prvenstveno zdravstvene, a onda i ekološke i ekonomske u širem smislu.

Nedostatak transparentnosti proizvodnje hrane loše utiče na njenu bezbednost (Foto: Depositphotos/Baloncici)

Na koje načine društvo, odnosno potrošači, mogu da ostvare dodatan pritisak na proizvođače i trgovce kako bi se što bolje omogućila sledljivost?

Najjednostavniji odgovor bi bio - odabirom ili bojkotom određenih proizvoda ili trgovaca. Međutim, to je klasno uslovljen odgovor. Ako osoba može da priušti samo najjeftiniju hranu, onda nema manevarskog prostora za vršenje takvog pritiska. Tu bi država kao zakonodavac i kontrolor trebalo da omogući da i najjeftinija bude izuzetnog kvaliteta i precizno i tačno označena. Takođe, uticaj koji je neophodan je onaj kroz civilno društvo i udruženja građana kojima se vrši pritisak na zakonodavna i izvršna tela da donose i sprovode adekvatne zakone.

Koji su po Vašem mišljenju najvažniji koraci prema održivosti u proizvodnji hrane?

Prvenstveno lokalna multifunkcionalna poljoprivreda, u što većoj meri ekološka. Hrana koja u najvećoj meri dolazi iz lokalne zajednice. Lokalni ili susedni poljoprivrednik koji prodaje svežu, sezonsku hranu u nekom razumnom prostornom obuhvatu.

Dakle, razvijanje kratkih lanaca snabdevanja. Takođe, potrebne su nacionalne i lokalne trajne izvršne politike koje će ostvarivati takve ciljeve i javni mediji koji podržavaju takve reforme. Uz to, kao dodatak i podrška projekata koji promovišu društveno odgovornu proizvodnju i distribuciju hrane.


Tagovi

Sigurnost hrane Transparentnost Nataša Bokan Agrivi The Food Safety Market Sledljivost


Autorka

Martina Pavlović

Više [+]

Martina je magistar agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.


Partner

AGRIVI d.o.o. RS

Ulica grada Gospića 1A, 10000 Zagreb, Hrvatska
e-mail: prodaja@agrivi.com web: https://www.agrivi.com/sr/

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Seljačka vranjska metla za metenje dvorišta.