Pretraživanje tekstova
FAO-ov indeks cena hrane u proseku je u maju iznosio 162,5 boda, što je za 1,9 postotnih bodova manje u poređenju sa prošlim mesecom, te označava najniži nivo u 17 meseci.
Cene hrane najniže su od decembra 2018. godine, saopštila je Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), povezujući pad s pandemijom COVID-19.
"Cene prehrambenih proizvoda pale su u maju, četvrti uzastopni mesec, jer se čini da su zalihe velike, a potražnja slabi zbog usporavanja ekonomije", stoji u saopštenju.
Tako je FAO-ov indeks cena hrane u proseku u maju iznosio 162,5 bodova, što je za 1,9 postotnih bodova manje u poređenju sa prošlim mesecom, te označava najniži nivo u 17 meseci.
Indeks cena žitarica u maju je prosečno iznosio 162,2 boda, što je pad od jedan odsto u odnosu na april. Među glavnim žitaricama, najviše je porasla cena riže, dok su izvozne cene pšenice nakon rasta u aprilu pale za dva odsto. Cene kukuruza pale su već četvrti mesec za redom, a gotovo su 16 odsto niže u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Razlog tome je slaba potražnja u sektoru hrane i biogoriva.
Pada interes i cena za prošlogodišnji rod na crnomorskom tržištu žitarica
FAO indeks cena biljnog ulja pao je za 2,8 odsto, a najveći su razlog niže cene palminog ulja. Suprotno tome, međunarodne cene uljane repice i suncokreta ojačale su zahvaljujući kontinuiranom snabdevanju u EU i smanjivanju izvoznih viškova u crnomorskoj regiji.
U odnosu na april, cene mlečnih proizvoda pale su za 7,3 odsto, a najveći pad zabeležen je kod maslaca i sira. Kada je reč o maslacu, niže su zbog velikih sezonskih snabdevanja, posebno u Evropi, dok su zalihe sira pale pod pritiskom manje potražnje za uvozom.
Stvaranje zaliha hrane sve više dobija na važnosti: Do 2021. novi plan
Indeks cena šećera takođe je u maju pao i to za 7,4 odsto, a razlog su veće međunarodne cene sirove nafte zbog čega se puno više koriste zalihe šećerne trske za proizvodnju etanola, smanjujući tako dostupnost šećera na globalnom nivou, ponajviše u Brazilu, najvećem svetskom izvozniku te namirnice.
Meso je namirnica koja je obeležila najmanji pad, od samo 0,8 odsto.
Tagovi
Cene Hrana FAO Indeks Šećer Meso Ulja Žitarice Mlečni proizvodi
Autorka
Više [+]
Lucija je magistar agroekonomije. Voli da istražuje novosti u poljoprivredi.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.