Svetska asocijacija pronalazača i Savez pronalazača Srbije odlučio je da najviše priznanje dodeli Novosađaninu Kopanji čije se znanje i uspeh može meriti sa najboljim pronalazačima u našoj zemlji, ali i u svetu.
Mašina koja znatno ubrzava proces pravljenja kora za pitu i gibanicu i koja bi mogla da napravi revoluciju u ovom domenu prehrambene industrije ne samo da je privukla veliku pažnju na ovogodišnjem "Tesla festu" u Novom Sadu već je i osvojila zlatnu medalju za inovaciju, a priznanje i zasluge za ovaj pronalazak poneo je mašinski inženjer Zoran Kopanja.
Svetska asocijacija pronalazača i Savez pronalazača Srbije odlučio je da najviše priznanje dodeli ovom Novosađaninu čije se znanje i uspeh može meriti sa najboljim pronalazačima u našoj zemlji, ali i u svetu.
Automatska mašinu za proizvodnju kora za pitu zvanično je u upotrebi već 10 godina. Zapravo je Kopanja, već postojeću mašinu, nadograđivao i testirao u svojoj proizvodnji kora, te je nakon godinu dana došao do pravog rezultata.
"Od 2006. godine bavio sam se proizvodnjom kora. Imao sam neku mašinu koja je ručne izrade bila i sa dosta nedostataka. Ta mašina zahtevala je i radnu snagu te je sedam radnika bilo angažovano u tom delu", priseća se Kopanja.
Sve to je, kaže, stvaralo veliki finansijski izdatak, povećan utrošak energije, a zarada je bila minimalna. Kako bi smanjio ulaganja i istovremeno povećao prihode, odlučio je da proizvodnju podigne na viši nivo te mašinu osposobi za pretežno samostalni rad. S obzirom na to da je mašinski inženjer, znanje i iskustvo u tom segmentu bilo je od presudnog značaja za ovaj projekat.
"Posmatrao sam i analizirao nedostatke, to sam unapređivao i sada sam došao do maksimuma. Uspeo sam da značajno poboljšam proizvodnju kora, ubrzam je i smanjim ulaganja. Sada ova mašina pravi 120 kilograma kora u jednom satu, umesto sedmoro radnika potreban je samo jedan i troši mnogo manje energije. Sa motorima na početku rada povuče oko 12 kilovata i dalje u radi troši oko četiri do pet kilovata na sat."
Iz njegove mašine izlazi pet vrsta kora. U pitanju su heljdine, kukuruzne, bele, crne i integralne. Kako kaže, sav materijal je iskorišćen i nema otpada. Radnik ima obavezu jedino da pripremi testo, sve ostalo mašina sama radi.
"Sve je automatizovano, svaki deo radi za sebe. Onaj ko upravlja njom, ubaci testo, podesi brzinu i debljinu kore i to je sve. Kore budu vrhunskog kvaliteta što naravno zavisi od smese, nisu žilave, ne lome se, ne krune se. Mašina i razvlači i peče i suši i seče i slaže kore. Mi dobijemo gotovu koru spremnu za upotrebu", navodi naš sagovornik i napominje da je inače rok trajanja kora pet do sedam dana, a da kore koje nastanu u ovoj mašini mogu da se iskoriste u roku od 60 dana.
Napominje da se ne mogu istovremeno napraviti dve različite vrste kora, ali da čišćenje i priprema mašine za sledeću vrstu nije nimalo zahtevna, jer je taj deo automatizovan te je ljudski faktor zaista sveden na minimum.
Do sada je napravio više od 50 takvih mašina, a osim u našoj zemlji odlično su se pokazale i u Nemačkoj, Rusiji, Mađarskoj, Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, ali i u Americi.
"Oni koji su kupili mašinu su prezadovoljni, čak imam ljude koji su poručili još jednu zbog potreba proizvodnje i veće potražnje. Svakako ja dajem garanciju, a do sada nisam imao nijednu reklamaciju."
Mašina je od rostfraja, po HASAP-u je i za nastanak jedne potrebno mu je 45 do 60 dana. Međutim, Kopanja napominje, na ovom izumu neće stati.
"Pravim još jednu mašinu koja može da proizvede 240 kilograma kora u jednom satu. Imam dve varijante, na struju i na gas. Takođe, na ovu već postojeću planiram da priključim pakericu tako da proizvodnja bude kompletirana. Dakle, nakon što postojeća mašina napravi kore i izbaci ih, pakerica će ih upakovati, tako da će time ceo posao biti obuhvaćen", objašnjava ovaj pronalazač.
Iako je bio među većim proizvođačima kora u Srbiji, nakon prve mašine posvetio se isključivo tome, a proizvodnju kora privremeno je stopirao. Sada, kaže, planira da obnovi tu proizvodnju i pokrene izvoz ka Evropi i Rusiji.
"Imaću izvoz za Nemačku preko jednog većeg lanca marketa i za Rusiju, za koju sam inače svojevremeno izvozio 400 tona kora mesečno. Očekujem da u martu sledeće godine započnem ponovo ovu proizvodnju."
Da nije bilo lako istaknuti se i dobiti zlatnu medalju za inovaciju na 34. "Tesla festu" govori činjenica da se na ovom Međunarodnom festivalu inovacija, znanja i stvaralaštva, od 12. do 15. oktobra, pojavilo više od 100 izuma, a među njima našli su se pronalasci ne samo iz Srbije već i iz regiona, Evrope, Azije...
Tagovi
Autorka