• Tržište žitaricama
  • 13.10.2026. 18:00

Američki izveštaj uzdrmao tržište žitarica: Cene kukuruza snažno pale

Rekordni prinosi kukuruza u SAD-u pritisnuli su cene na svetskim berzama, dok se evropsko tržište bolje drži zahvaljujući smanjenoj domaćoj proizvodnji i ograničenoj ponudi

Američki izveštaj uzdrmao tržište žitarica: Cene kukuruza snažno pale
Foto: Željka Rački-Kristić

Najnoviji izveštaj američkog Ministarstva poljoprivrede (USDA) o procenama žetve i bilansu ponude i potražnje izazvao je snažne reakcije na međunarodnim tržištima poljoprivrednih proizvoda. Posebno je pogođeno tržište kukuruza na čikaškoj berzi CBOT, gde su cene pale zbog očekivane rekordne proizvodnje u SAD, piše Agrarheute.

USDA je procenu američke proizvodnje kukuruza povećao na 407,3 miliona tona, čime se toj zemlji smeši druga najveća žetva u istoriji. Očekivani prosečan prinos povećan je na 11,3 tone po hektaru.

Evropsko tržište kukuruza otpornije

Dodatni pritisak na cene stvaraju visoke završne zalihe, procenjene na 47 miliona tona, kao i konkurencija jeftinijeg brazilskog kukuruza. Najbliži terminski ugovor u Čikagu u petak je zaključio trgovanje na 177,41 evro po toni, uz dnevni pad od 4,1 odsto.

Za razliku od američkog tržišta, cene kukuruza na pariskoj berzi Euronext, odnosno Matif, pale su znatno manje. Terminski ugovor za novembar pojeftinio je za 0,75 evra, na 273,25 evra po toni.

Nakon snažnog rasta usledio oštar pad cena žitarica, tržište i dalje nestabilno

Glavni razlog otpornosti evropskog tržišta jeste smanjena domaća ponuda. USDA je procenu proizvodnje kukuruza u Evropskoj uniji snizio za 2,6 miliona tona, na ukupno 48 miliona tona. Suša i letnje vrućine posebno su pogodile Francusku, Nemačku, Mađarsku i Italiju. Za Francusku se očekuje proizvodnja čak 38 odsto manja nego prethodne godine.

EU bi i dalje trebalo da uveze oko 23,5 miliona tona kukuruza, što potvrđuje njenu zavisnost od uvoza, uključujući isporuke iz Ukrajine.

Pšenica pod pritiskom, soja stabilna

Na tržištu pšenice povećanje očekivanih završnih zaliha u SAD na 20,14 miliona tona dodatno je opteretilo cene. Terminski ugovor za decembar u Čikagu pao je za 1,8 odsto, na 221,80 evra po toni, dok je na berzi Euronext cena oslabila za 2,25 evra, na 242 evra po toni.

Istovremeno su svetske zalihe pšenice smanjene u EU, Argentini i Kini, dok su u Rusiji porasle zbog logističkih poteškoća i ograničenja izvoza preko Crnog mora. Nedeljna prodaja američke pšenice za izvoz ipak je porasla za 56 odsto, na 451.600 tona.

Za razliku od kukuruza i pšenice, soja je pokazala veću otpornost. Uprkos povećanim procenama američke proizvodnje i blagom rastu zaliha, cena novembarskog ugovora u Čikagu porasla je na 12,92 dolara po bušelu (27,22 kg). Tržište sojine sačme takođe je zadržalo relativnu stabilnost.

Dok cene žitarica variraju na svetskim tržištima, baltičke zemlje zatražile su od Brisela zabranu tranzita ruskih poljoprivrednih proizvoda kroz luke Evropske unije, upozoravajući da bi takav izvoz mogao da donese znatne prihode ruskom državnom budžetu, piše Farmer.

Prema njihovim navodima, Rusija nastoji da preusmeri izvoz žitarica i drugih poljoprivrednih proizvoda preko alternativnih pravaca, uključujući baltičke luke, dok istovremeno blokira ukrajinske luke i napada civilne trgovačke brodove.

Baltičke države traže zajedničku odluku EU

"Rusija ima vlastite luke na Baltičkom moru i na drugim lokacijama. Svoju robu može da izvozi preko sopstvenih luka i ne mora da koristi luke Evropske unije", poručila je Braže, ističući da EU ne bi trebalo na taj način da doprinosi prihodima ruskog budžeta.

U pismu predsednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen i predsedniku Evropskog saveta Antoniju Košti, tri baltičke države upozorile su na opasnost da evropski transportni i logistički pravci omoguće Rusiji da ublaži ekonomske posledice rata protiv Ukrajine.

"EU ne sme da postane kanal preko kojeg Rusija ublažava ekonomske posledice sopstvene agresije“, navodi se u pismu.

Predlog se odnosi na tranzit ruskog žita kroz Evropsku uniju, a njegovo eventualno prihvatanje zahtevalo bi zajednički pristup država članica.


Autor

Ivica Korman

Više [+]

Diplomirani novinar, biciklista, hedonista (ne nužno tim redom). Dugogodišnji novinar i urednik u dnevnim štampanim medijima, a poslednjih nekoliko godina radio je kao glavni urednik dvonedeljnog časopisa za poljoprivredu.

Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo