Poljoprivredni stručnjaci kažu da i nedostatak, ali i suvišak azota, nepovoljno utiču i na prinos i na kvalitet zrna. Zbog toga je veoma važno analizirati zemljište N-min metodom.
Iako su sremska polja i dalje prekrivena snegom, poljoprivrednici se pripremaju za predstojeću prihranu pšenice. Taj posao nikako ne treba raditi pre analize zemljišta N-MIN metodom (en min), kojom se utvrđuje prisustvo azota u zemljištu. Poljoprivredni stručnjaci kažu da i nedostatak, ali i suvišak azota, nepovoljno utiču i na prinos i na kvalitet zrna. Toga se pridržavaju i poljoprivrednici.
Borivoje Slepčević iz Buđanovaca ima 30 hektara pšenice, koju je posejao u optimalnom agrotehničkom roku. Veruje da će ova žitarica iz zime izaći u dobrom stanju, jer je snag pao u pravo vreme i usev zaštitio od jakih jutarnjih mrazeva.
"Ovih dana ću nabaviti mineralno đubrivo, jer se bliži period kada treba uraditi prihranu. Kao i svake godine, i ove ću uraditi analizu zemljišta. Ne bih hteo ništa da prepuštam slučaju, a važne si i finansije. Mineralna đubriva poslednjih godina nisu baš jeftina, pa je najbolje korisiti onoliko koliko je stvarno potrebno, analiza to i pokaže. To znači da svakakao možemo i uštedeti“, objašnjava Slepčević.
U laboratoriju Poljoprivredne stručne službe u Rumi poljoprivrednici već donose uzorke zemljišta. Najviše će ih biti kada dođe do otopljenja, jer je zemljište smrznuto, pa pravilno uzimanje uzoraka na većini parcela nije moguće, kaže stručni saradnik Snežana Mušicki:
"Važno je i da poljoprivrednici pravilno uzimaju uzorke za analizu. Uzorci zemljišta za potrebe N-min metode u ratarskoj proizvodnji uzimaju se sa dubine 0-30 cm, 30-60 cm i 60-90 cm kod ozimih strnina, dok je kod jarih okopavina potreban i sloj zemljišta 90-120 cm. Za jare strnine dubina uzimanja uzoraka zemljišta je 0-30 cm i 30-60cm. Zbog velike mobilnosti azota uzimanje uzoraka zemljišta sa veće dubine je neophodno, kako bi se stekla prava slika o količini ovog hranljivog elementa u zemljištu po slojevima".
Laboratorija za analizu
Ono što je potrebno znati je da se uzorci zemljišta za potrebe N-min metode moraju rashladiti odmah nakon uzimanja i moraju se čuvati na hladnom mestu sve do momenta analize. Ovakvim čuvanjem uzoraka sprečava se mineralizacija organskog azota i stvaranje lažne slike o količini pristupačnog hraniva u zemljištu.
Tek nakon dobijenih analiza može se krenuti sa prihranom. Stručnjaci podsećaju da je prihranu moguće uraditi u dva navrata. U prvom može se baciti 70 odsto hraniva, dok ostatak može i tokom marta.
Foto: Zlatko Markovinović
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autor
