Pretraživanje tekstova
Na evropskom tržištu još uvek nema značajnih promena, ali očekuju se u maju
Na svetskom tržištu je zabeležen pad cena azotnih i fosfornih đubriva.
Na azotna je najviše uticala Indija koja je od 725.000 tona uree ponuđenih na nadmetanju kupila manje od polovine, tačnije 340.000 tona. Analitičari tvrde da ta zemlja ima dovoljno zaliha uree, a ponuđene cene su im bile previsoke, piše Agrarheute.
Ovo odustajanje srušilo je vrednosti tog đubriva na svim važnijim tržištima.
Međunarodna referentna vrednost uree na Bliskom istoku pala je za 25 dolara po toni na 300 USD/t (280 evra/t, op.ur.) za datum u aprilu. Za utovar u maju pale su na 295 evra/t. Egipat kao jedan od najvažnijih snabdevača Evrope nije se javio na indijsku licitaciju, izveštavaju analitičari, ali FOB cene su i tamo pale za oko 15 USD na 315 USD/t (296 evra/t).
Pored toga, iz Kine stiže vest da se uskoro ukida zabrana izvoza uree što će stvoriti dodatni pritisak na globalno tržište.
Kada je reč o amonijum sulfatu, globalne cene su stabilne uprkos turbulencijama u sektoru uree, navode trgovci, ali i ovde će kotacije verovatno pratiti navedeni pritisak.
Izvozne vrednosti amonijum nitrata i kalcijum amonijum nitrata (KAN) takođe su pale jer se sezona prihrane žitarica u Evropi bliži kraju, a potražnja je još uvek slaba. Ipak, i ovde se očekuju korekcije.
Diamonijum fosfat takođe prati ovaj trend, a cene su najviše pale na kineskom i tržištu SAD-a.
Korekcije na evropskom tržištu se očekuju do maja.
Tagovi
Indija Kina Zabrana izvoza Cena đubriva Cena uree Pad cena Tržište đubriva
Autorka
Više [+]
Hobi baštovanka s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
pre 1 nedelju
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.