U Evropi je prognoza podignuta na 139,5 miliona tona zahvaljujući padavinama u aprilu i povoljnim uslovima, osim u Španiji i Portugalu.
Najnovija prognoza Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija FAO za svetsku proizvodnju žitaricau 2022. porasla je za 7,7 miliona tona u odnosu na prethodni mesec i sada iznosi 2.785 miliona tona.
Ali, to je još uvek za jedan odsto manje u odnosu na prethodnu godinu.
Prognoza svetske upotrebe žitarica 2022./23. je sa 2.780 miliona tona prethodnog meseca povećana za 1,2 miliona tona, ali i dalje ukazuje na pad od 0,7 odsto u odnosu na nivo 2021./22. Veća je iskorišćenost pšenice za 1,4 miliona tona i sad iznosi 782 miliona tona. Manja je upotreba kukuruza i sirka u hrani za životinje. FAO-ova prognoza ovog meseca za ukupnu iskorišćenost krupnozrnih žitarica za 2022./23. je smanjena za 0,9, na 1.478 miliona tona.
Do kraja sezone 2023. zalihe žitarica su iznosile 855 miliona tona, što je 0,2 odsto ispod nivoa na početku. Revizija zaliha pšenice u Kazahstanu gde je ostvarena veća proizvodnja, kompenzovale su manje zalihe u Ruskoj Federaciji, zbog čega je globalna prognoza ovog meseca ostala gotovo nepromenjena na 310 miliona tona.
Kada je reč o krupozrnim, pašće za 3,8 odsto ispod nivoa na početku, na 351 mil. t.
Predviđa se da će svetska trgovina žitaricama u 2022/23. biti 472 miliona tona, što je 2,6 miliona tona više od prošlomesečne prognoze, ali i dalje 2,2 odsto ispod rekordnog nivoa 2021/22. godine.
Očekuje se rekordnih 200 miliona tona za trgovinu pšenicom u 2022./23. (jul/jun), što se uglavnom pripisuje većoj prodaji iz Ruske Federacije i povećanim uvozom Evropske unije i Kine kako bi se zadovoljila potražnja za hranom.
FAO: Prvi put u godinu dana rastu cene hrane - šta je sa žitaricama?
FAO-ova prognoza za globalnu trgovinu krupnozrnim žitaricama u 2022./23. (jul/jun) povećana je za 1,3 miliona tona, uglavnom zbog očekivanja veće trgovine kukuruzom podstaknute kontinuiranom potražnjom iz EU i revizijom koja pokazuje veći izvoz te žitarice u Ukrajini. U odnosu na prošlu sezonu, moguć je pad za 5,5 odsto.
Proizvodnja pšenice 2023. ostala je gotovo nepromenjena. Predviđeno je 785 miliona tona, a proizvodnja 2023. bi mogla da bude druga najveća u svetu. U Evropi je prognoza podignuta na 139,5 miliona tona zahvaljujući padavinama u aprilu i povoljnim uslovima, osim u Španiji i Portugalu. Zbog ukupne manje setve pšenice proizvodnja ostaje vezana na oko 83 miliona tona u 2023., što je manje u odnosu na rekord iz 2022.
Na južnoj hemisferi, produženi sušni uslovi i toplotni talasi u Argentini umanjili su šanse za prinos kukuruza, a predviđa se da će ukupna proizvodnja u zemlji 2023. pasti na nivo ispod proseka. U Brazilu su šanse za kukuruz povoljne, a očekuje se rekordno visoki nivo. Isto se prognozira u Južnoj Africi zbog kontinuirano povoljnih vremenskih uslova.
Tagovi
Autorka