Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Ratarstvo
  • 20.06.2019. 16:00

Postrna setva kao dodatni prihod

Nakon žetve ozimih strnina, poljoprivrednicima ostaje period od 90 do 120 dana koji mogu da uz odgovarajaću agortehniku iskoriste za gajenje kukuruza, soje, stočnog graška kao postrnog useva. Prinosi su obično manji nego u redovnoj setvi ali sasvim dovoljni da se zadovolje potrebe životinja na gazdinstvu.

Foto: Depositphotos/fotokostic
  • 615
  • 29
  • 0

Usled dužeg perioda tropskih temperatura, došlo je do bržeg sazrevanja zrna ječma pa su u lozničkom kraju prvi otkosi "pali" već početkom juna meseca. Poljoprivrednici su prvo krenuli u žetvu dvoredih ječmova, koji su posejani u ranijim rokovima setve. 

Prvi prinosi ječma 4-5 t/ha

Pod ječmom je u Loznici svega 600 hektara i on nije namenjen za trgovinu na tržištu, već ga ratari seju isključivo za potrebe svojih životinja. Ječam izgleda odlično, a savetodavci iz poljoprivredne stručne službe Loznica kažu da se prvi izmereni prinosi kreću od četiri do pet tona po hektaru, a zrno je suvo sa 13 odsto vlage, odličnog kvaliteta. Ječam je zahvalna kultura za gajenje, a još jedna prednost je upravo to što ranije napušta zemljište koje se može iskoristiti za još jednu setvu u toku godine. 

Pravilan odabir parcele i biljne kulture

Prema rečima Milice Popadić, kod odlučivanja za postrnu setvu vrlo je bitan odabir parcele. "Ukoliko proizvođači nemaju sisteme za navodnjavanje parcela mora imati dobar vodno vazdušni režim, najboje su one u dolinama reka i manjih vodotokova, jer je neophodno dovoljno zemljišne vlage za klijanje i kasnije za vegetativni razvoj biljke."

Još jedan od bitnih faktora uspešnosti postrne setve je izbor kulture koja će se sejati ali poljoprivrednici tu odluku moraju doneti u skladu sa postojećim sastavom stoke na gazdinstvu. Pojedinim gazdinstvima je potrebno merkantilno zrno pa će tome i prilagoditi setvu, drugima je pak potrebnija kabasta stočna hrana poput silaže ili sena. Poslednjih godina proizvođači se često odlučuju za postrnu setvu kukuruza ali u tom slučaju na izbor FAO grupe utiče više faktora. 

Kukuruz i soja kao postrni usev

Ukoliko planiraju da proizvedu merkantilno zrno tada je preporuka da se setva obavi do 25. juna sa hibridima FAO grupe zrenja 200. "Ukoliko im je potrebna silaža od cele biljke ili vlažnog zrna tada se može sejati do početka jula meseca i to FAO grupe 300 i 400 a posle toga do 15. jula preći na ranije hibride FAO 200," precizirala je Popadić. 

I soja može da bude interesantna u postrnoj setvi jer poslednjih godina sa pojavom ranijih sorti zrenja, dve i tri nule (00, 000) sve je više proizvođača koji se opredeljuju za setvu soje za proizvodnju merkantilnog zrna, dok se ranije sejala soja visokog stabla i bujnije vegetacije i koristila se kao kabasta stočna hrana. 

Za proizvodnju kabaste stočne hrane se prema njenim rečima može koristiti stočni grašak, grahorica koje se najčešće kose i suše kao seno. Sudanska trava i krmni sirak se mogu koristi u ovu svrhu, a od njih se najčešće može dobiti i dva otkosa. 

Manji prinosi ali su manja i ulaganja

Popadićeva upozorava poljoprivrdenike da u postrnoj setvi ne očekuju rekordne prinose po jedinici površine, jer su oni zbog samog vremena setve niži nego prinosi u redovnoj setvi ali da imaju na umu da je to drugi usev i novi prihod koji se dobija na jednoj parceli ali dodaje da se dešavalo da su u pojedinim sušnim godinama veći prinosi postizani sa usevima iz postrne setve nego u redovnoj setvi. 

"Kada je u pitanju agrotehnika koja se primenjuje za postrnu setvu, ona je redukovna u odnosu na standardnu agrotehniku. Ukoliko postoje uslovi, zemljište za setvu se može pripremiti nekom od konzervacijskih metoda (tanjiranje ili freziranje). Primena đubriva je manja i najčešće se koriste samo azotna đubriva, zaštita od korova je jednostavnija a u pojedinim kulturama nije ni potrebna," rekla je Popadić.

Neophodno je samo da se proizvođači za postrnu setvu opredele još pre žetve da bi na vreme mogli da pripreme repromaterijal koji im je potreban, a pre svega Popadićeva misli na seme i đubrivo. Napominje da svaki dan kašnjenja sa setvom smanjuje količinu vlage u zemljištu neophodnu za klijanje i nicanje ali i smanjuje dužinu vegetacije za sazrevanje gajenih biljaka, a time i pozitivan rezultat postrne setve. 


Tagovi

Postrna setva Uzgoj ječma Uzgoj kukuruza Uzgoj pšenice Redukovana obrada Prinosi ječma Ratarstvo Milica Popadić


Autorka

Jelena Gajić Đokić

Više [+]

Inženjer voćarstva i vinogradarstva. Poljoprivreda je njena velika ljubav a posao novinara pružio joj je mogućnost da upozna svoj kraj iz drugog ugla.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

U jednoj predškolskoj ustanovi u Knjaževcu