Pretraživanje tekstova
Poljoprivredni proizvođači iz Bijeline najavljuju miran skup. Ispred Agrocentra dovoze i određenu količinu pšenice.
Predstavnici Regionalnog udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice u Bosni i Hercegovini odbili su poziv na sastanak u Privrednoj komori Republike Srpske, na kojem će se danas, na četvrtoj rundi pregovora, pokušati definisati otkupnu cenu pšenice. Nakon što se ministar poljoprivrede RS Boris Pašalić, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košrac i premijer RS Radovan Višković, nisu pojavili juče u Bijeljini, ratari okupljeni u ovom udruženju navode da ni oni u Banja Luci "nemaju šta da traže".
Cenu koju je predložila mlinsko-pekarska industrija od 0,65 KM/kg (38 din/kg), za njih je nerealna, a zbog svih dešavanja u vezi s ovom tematikom sutra (7.7.) će organizirati mirno okupljanje ispred Agrotržnog centra u Bijeljini.
"Imaćemo jedan miran skup poljoprivrednih proizvođača, gde ćemo dovesti i pšenicu i obratiti se medijima i građanima. Videćemo šta će biti, šta će narod odlučiti ja ne znam", kaže za Agroklub predsednik Regionalnog udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice Savo Bakajlić (na naslovnoj).
Dodao je kako će na okupljanje stići veći broj proizvođača iz ovog kraja, a tog dana odlučivaće i o protestima, odnosnu izlasku na ulice. Bajkajlić kaže da se razmatraju sve opcije i da "ništa nije isključeno".
Ratari bi bili zadovoljni sa cijenom od 0,75 KM/kg (oko 45 din/kg), odnosno ispod te cene ne pristaju. Navode da je kvalitet izuzetan te da se žetva u ovoj regiji privodi kraju.
Zašto je došlo do pada prinosa i kvaliteta pšenice - sitno žito?
"Žetva je obavljena na 90 posto useva. Malo je rod podbacio, ali je kvalitet dobar, kao i težina, vlaga je 10. Mi nemamo kud', ne znam na šta će ovo izaći. Ostaćemo bez hrane. Prinosi su od 3,5 do 5,5 tona, odnosno u proseku 4,5 tona. Dosta ljudi je predalo pšenicu na čuvanje i čeka cenu, ali u suštini nije dobra situacija", zaključuje naš sagovornik.
Situacija nije mnogo drugačija u Srbiji: rod pšenice je podbacio do 40 odsto, a prinosi su za sada do 4,5 tona po hektaru. Cena pšenice na Produktnoj berzi u Novom Sadu je u padu u prethodnih nedelju dana. Ponder cena za novi rod iznosi 35,17 din/kilogramu bez PDV-a, što je pad cene od 7,46 procenata. Postoje nezvanični navodi da je juče spala na čak 30 dinara po kilogramu.
Tagovi
Protesti Cena pšenice Rod pšenice Ratari Semberije
Autorka
Više [+]
Diplomirani žurnalista i digitalni marketing menadžer, s višegodišnjim iskustvom u tv i web novinarstvu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.