Pretraživanje tekstova
Zalihe kukuruza u zemlji trenutno iznose 2,31 miliona, dok su u istom razdoblju prošle godine bile 2,78 miliona tona.
Dugogodišnja suša u Bugarskoj nanela je u toj zemlji ogromne štete i smanjila prinose kukuruza u nekim delovima i preko 50 odsto, podaci su bugarskog Ministarstva poljoprivrede.
Tako je ove godine ukupno proizvedeno 2,8 miliona tona na preko 570.000 hektara sa prosečnim prinosom od 4,9 t/ha. Poređenja radi, prošle godine ukupna količina iznosila je 3,12 miliona, a prosečan prinos 6,84 t/ha. U okrugu Varna prosečni prinos smanjio se za 57 odsto, u Šumenu za 56, Haskovu 51 i Burgasu 46 odsto. Veće količine prinosa dostupne su samo u Sofiji sa porastom od gotovo 64 odsto, pišu agronovinite.
Zalihe kukuruza u zemlji trenutno iznose 2,31 miliona, dok su u istom razdoblju prošle godine iznosile 2,78 miliona tona.
Takođe, značajno su smanjeni i prinosi suncokreta. Na preko 800.000 hektara proizvedeno je oko 1,6 miliona tona što je za 66.600 tona manje nego 2019. godine. Prosečni prinos u odnosu na prethodnu godinu smanjio se za gotovo 41 odsto u okrugu Sliven, za 33 odsto u Silistru, 30 u Jambolu, za 29 u Dobriču, 28 u Burgasu i za 26 odsto u okrugu Blagoevgrad.
Ratarska 2020-a: Na više cene uticala neumerena kupovina uvoznika
Suvi uslovi nastavljeni tokom jeseni usporili su setvu ozimog zrna. Prema prvim procenama Ministarstva poljoprivrede Sjedinjenih Država (USDA) proizvodnja pšenice u marketinškoj godini 2020-21 iznosiće pet miliona tona, a ječma 570.000 tona.
Takođe, Međunarodno veće za žitarice u novembru je smanjilo svoju prognozu za svetski rod kukuruza za 10 miliona odnosno na 1,146 milijardi tona za sezonu 2020./21. Kao glavni razlog naveli su manju proizvodnju u Sjedinjenim Državama, Evropskoj uniji i Ukrajini.
Tagovi
Suša Bugarska Prinos kukuruza Prinos suncokreta Zalihe
Autorka
Više [+]
Lucija je magistar agroekonomije. Voli da istražuje novosti u poljoprivredi.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.