Žitni bauljar može da nanese značajne štete tek iznikloj pšenici.
Temperature iznad 10 stepeni odgovaraju štetočini žitni bauljar (Zabrus tenebrioides Goeze), koja čini velike štete na tek nikloj ozimoj pšenici. Pojavljuje kod gajenja strnih žita u monokulturi.
Ovo je insekt sjajno crne boje sa leđne strane i tamno braon boje sa trbušne strane. Dugačak je od 1,2 cm do 20 cm. Larva je bledo žućkasta, izduženog, spljoštenog tela, sa tamnim površinama na leđima. Veoma je krupna i lako uočljiva. Ima tri razvojna stadijuma, tokom kojih dostiže veličinu čak i do tri centimetra.
Ova štetočina ima jednu generaciju godišnje. Kao larva, koja je i najštetnija, prezimljava u gornjem sloju zemljišta. Ona je aktivna od početka septembra pa sve do prvih mrazeva, ali i posle - sve do maja. Tada se povlači u zemljiše na dubinu od 15 cm do 20 cm i pretvara se u lutku.
Odrastao insekt izlazi u doba mlečne zrelosti strnih žita, noću leti, a danju se skriva u grudvicama zemlje. Od polovine juna, imago počinje sa ishranom - penje se uz biljke, odseca klasje i oštećuje zrno. Tada se dešava voštana i žuta faza zrenja pšenice, ali štete nisu velike.
Potom se imago zakopava u zemlju i gradi komoricu u kojoj miruje i do tri meseca, osim ukoliko su uslovi vlažni. Tokom avgusta se mirovanje prekida, imago se pojavljuje na polju, vodi noćni život i hrani se ostacima pšenice posle žetve.
Pari se, a jaja polaže i do oktobra. Nakon dve nedelje od poleganja jaja, pili se larva, koja je glavna štetočina useva pšenice i ječma od oktobra do kraja aprila. Intenzivno se hrani na temperaturama iznad 10 °C, a pri temperaturama ispod 3°C - 5°C prestaje sa ishranom.
Larve u zemljištu buše vertikalni hodnik dubine do 40 cm i u njemu provode veći deo vremena. Hrane se listovima mladih biljaka strnih žita, tako što ih cepaju i uvlače u vertikalni hodnik u zemlji. Često čitave biljke nestaju sa polja.
Jedna larva u pojedinim uzrastima pojede lišća: 6 cm² u prvom, 26 cm² u drugom i čitavih 67cm² u trećem stadijumu.
Po pojavi prvih oštećenja, obavezno je tretiranje. Ono se obavlja insekticidima u ranim večernjim ili jutarnjim satima, jer larve tad izlaze na površinu zemljišta da se hrane.
"Prskanje useva se preporučuje čim se nakon nicanja ozimih strnih žita utvrdi u proseku pet do šest napadnutih biljaka po metru kvadratnom. Tretmane treba obaviti .insekticidima na bazi bifentrina, cipermetrina, deltametrina, hlorpirifosa kao što su Pyrinex 1,5 l/ha, Cihlop 1,5 l/ha, Nurelle D 1,5 l/ha, Konzul 1,5 l/ha", savetuje dipl.ing Tatjana Mironović iz PSS Zrenjanin.
Foto: PIS Vojvodina
Povezana biljna vrsta
Izvori
Tagovi
Autorka