Setvu ozime pšenice treba obaviti u optimalnom roku da bi se izbegle anomalije u početnim fazama rasta i razvoja biljke. Izlazak iz optimalnog roka zapravo za posledicu ima narušavanje strukture ćelije i može trajno da naruši strukturu ćelija zbog formiranja leda unutar ćelije, što zatim dovodi do sprečavanja sintetskih procesa i na kraju do uvenuća biljke.
Kada govorimo o jesenjoj setvi strnina moramo kazati da uoči same setve ratari moraju dobro da se pripreme kako bi setvu obavili u optimalnom roku da ne bi došlo do anomalija u rastu i razvoju u početnim fazama. Međutim, kako kaže diplomirani inženjer poljoprivrede Darko Simić važno je napomenuti da je izlazak iz optimalnog roka zapravo za posledicu ima narušavanja strukture ćelije i dodaje da trajno narušavanje strukture ćelija nastaje zbog formiranja leda unutar ćelije.
Simić navodi primer da kod ozime pšenice, kada od ukupnog sadržaja vode u čvoru bokorenja na temperaturi od - 4°C u led se pretvori oko 60%, dok se na - 10°C u led se pretvori skoro 90% vode. To prema njegovim rečima evidentno predstavlja stanje dehidriranosti ćelije. Darko Simić navodi i to da kod biljaka neotpornih na niske temperature izostaje kontrolisano prilagođavanje izmenjenim uslovima okoline. Procesi fotosinteze, sinteze saharoze i drugi sintetički procesi slabe, a inteziviraju se oksidativni procesi i gomilanja štetnih materija, a sve to vodi ka nepovratnom uvenuću sejane kulture. On upozorava na to da propadanje biljaka ne nastaje zbog iscrpljivanja i gladovanja biljaka, zato što u biljnim organima ima dovoljno ugljenih hidrata, već biljke venu zbog posledica narušavanja normalnog prometa materija i energije i odnosa pojedinih procesa u biljci.
S druge strane diplomiraniu inženjer poljoprivrede Jorgovanka Vlajkovac tvrdi da za postizanje dobrih prinosa u proizvodnji pšenice moraju biti ispunnjeni sledeći uslovi:
Jorgovanka Vlajkovac dodaje da ako se u proizvodnji pšenice ispune gore navedeni uslovi onda se može očekivati dobar i stabilan prinos. Naročitu pažnju treba obratiti na rok setve. U našim uslovima optimalni rok za setvu pšenice je od 5. do 25. oktobra. Da bi se taj rok ispoštovao treba pre svega, izabrati povoljan predusev koji će što ranije osloboditi parcelu, da bi ostalo dovoljno vremena za blagovremenu i kvalitetnu obradu i predsetvenu pripremu zemljišta. Dobri predusevi za pšenicu su: soja, grašak, rani hibridi kukuruza i suncokreta. Usevi posejani u optimalnom roku imaju dovoljno vremena da dobro razviju korenov sistem i nadzemni deo biljke, te da se pripreme za prezimljavanje što je jadan od glavnih preduslova za dobar start i ubrzani razvoj u proleće kada se i formira prinos.
Kod zakasnelih rokova setve treba sejati sorte tolerantne na rok setve. Količina semena po jedinici površine se povećava tako, da je za svakih desetak dana kašnjenja potrebno povećati setvenu normu za 10%. Za setvu posle 20. novembra preporučuju se fakultativne sorte pšenice koje mogu da se seju i do početka februara i da daju dobar prinos. Da bi se obezbedio optimalan broj klasova u žetvi veliku pažnju treba obratiti na količinu semena za setvu. Ukupna količina semena (kg/ha) zavisi od broja klijavih zrna po kvadratnom metru (od 450-650 zavisno od sorte), od mase 1.000 vazdušno suvih zrna i upotrebne vrednosti semena (klijavost i čistoća), tako da je formula za izračunavanje optimalne količine semena za setvu:
Ks = N x T x 100 / P Vr ;
N predstavlja broj klijavih zrna po 1 ha (miliona ili po m2 što se kreće od 450-650);
T je težina 1000 zrna (od 35–50 g u zavisnosti od sorte)
P Vr je upotrebna vrednost semena (vlaga čistoća izražena u procentima (%).
Povezana biljna vrsta
Izvori
Tagovi
Autor