Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Cebidichthys violaceus
  • 25.02.2020. 15:00

Majmunska jegulja mogla bi da zameni belo meso?

Naučnici sa Univerzteta u Kaliforniji su proučavali genom neobične ribe čiji bi uzgoj mogao ponuditi ljudima nove mogućnosti u ishrani životinjskim proteinima.

Foto: Wikimedia commons/NOAA/MBARI
  • 271
  • 17
  • 0

Porast globalne temperature, klimatske promene, sve manje održivo stočarstvo optuženo za emitovanje ogromnih količina gasova koji izazivaju efekat staklene bašte - navodi naučnike na pronalaženje novih rešenja koja će u budućnosti trebati da prehrane sve veći broj stanovnika Zemlje. 

Tajna preživljavanja mogla bi ležati, ili još bolje reći, plivati na zapadnoj obali SAD-a. Prema nalazima Univerziteta Kalifornija u Irvineu (UCI) biolozi su proučavali genom neobične ribe čiji bi uzgoj mogao ponuditi ljudima nove mogućnosti u ishrani životinjskim proteinima.

"Majmunska jegulja" se hrani algama

Riba latinskog naziva Cebidichthys violaceus, poznata i kao majmunska jegulja (zbog svog oblika tela) ima digestivni trakt sličan ljudskom, odnosno želudac s jakom kiselinom, te tankim i debelim crevima. Ova riba pripada grupi od pet odsto riba, od ukupno 30.000 vrsta koje se hrane samo algama.

Upravo je ova karakteristika privukla pažnju Donovana Germana, izvanrednog profesora ekologije i evolucijske biologije i istraživača Jozefa Herasa i njihovih kolega. Oni su želeli da istraže kako ova riba preživljava hraneći se izvorom hrane s niskim sadržajem lipida, a koji su neophodni za sva živa bića. Sekvencionisanjem i sastavljanjem visokokvalitetnog genoma ribe, tim je otkrio tajnu.

"Otkrili smo da probavni sistem majmunske jegulje odlično razgrađuje skrob, što smo i predvideli", rekao je za eurekalert German, jedan od istraživača te dodao: "Takođe smo naučili da se prilagodila kako bi bila vrlo efikasna u razgradnji lipida, iako lipidi čine samo pet odsto sastava algi kojima se hrane, a to je primer onoga što nazivamo probavnom specijalizacijom u genomu".

Majmunska jegulja može da naraste do jednog metra i bude teška oko 2,7 kilograma. Na kopnu može preživeti do 37 sati zahvaljujući sposobnosti disanja i izvan vode. U proteklim decenijama ova riba postala je kulinarski delikates budući da se pojavila u brojnim vrhunskim restoranima, a blagi ukus poput belog mesa, potpuno je drugačiji od njenog impozantnog izgleda. 

Akvakultura - izvor novih proteina za ljudsku ishranu 

Budući da klimatske promene čine uzgoj stoke manje održivim, ovo otkriće obećava razvoj novih izvora proteina za ishranu ljudi. To bi moglo biti važno za akvakulturu, što je moguća alternativa, ali postavlja se pitanje čime hraniti ribu koja jede samo bilje.

"Upotreba namirnica na biljnoj bazi smanjuje zagađenje i košta manje", rekao je Heras, prvi autor studije. Međutim, većina riba iz akvakulture su mesožderke i ne mogu se nositi s biljnim lipidima. Sekvencionisanjem ovog genoma omogućilo im je bolje razumevanje vrsta gena koji su potrebni za razgradnju biljnog materijala.

"Istražimo li dodatne riblje genome, možda ćemo pronaći ribu svejedu s genima, kandidata za održivu akvakulturu", nadodao je Heras. 


Tagovi

Cebidichthys violaceus Majmunska riba Majmunska jegulja Alge Proteini Lipidi Akvakultura


Autorka

Martina Pavlović

Više [+]

Martina je magistar agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

U ovoj bačvi nekada se čuvalo vino, a sada služi za ukras.