• Ribarstvo
  • 25.11.2020. 12:00

Zašto su neiskorišćeni potencijali za proizvodnju ribe u Srbiji?

Riba je, kažu, namirnica budućnosti, kako zbog svojih nutritivnih i preventivnih vrednosti, tako i zbog činjenice da Srbija raspolaže ogromnim resursima za gajenje slatkovodnih vrsta riba.

Foto: Zvezdana Gligorijević
  • 263
  • 71
  • 0

Proizvodnja ribe u Srbiji decenijama stagnira. Uglavnom se gaje dve vrste riba; šaran u toplovodnim i pastrmka u hladnovodnim ribnjacima. Prosečna godišnja proizvodnja šaranske ribe je oko 6.000 tona, a ove godine se procenjuje na 5.000 tona sa oko 10.000 hektara "vodenih njiva", odnosno aktivnih ribnjaka. Iz hladnovodnih bazena biće izvađeno oko 2.000 tona pastrmki.

Povećati proizvodnju ribe 

Prosečna godišnja potrošnja ribe po stanovniku u Srbiji je pet-šest kilograma, odnosno ukupna potrošnja je 35 do 40.000 tona godišnje. S obzirom na velike uvozne količine, krajnje je vreme da se znatnije poveća proizvodnja ribe u našoj zemlji.

Proizvodnja šarana donosi dobru zaradu

"Resursi su veliki. Samo u Vojvodini je oko 200.000 hektara zemljišta koje se ne može koristiti za druge namene, a pogodno je za izgradnju šaranskih ribnjaka. Posle dve-tri decenije uspešne eksploatacije ribnjaka, ta zemlja bi bila plodna za gajenje poljoprivrednih useva. Finansijska ulaganja za izgradnju šaranskih ribnjaka ako se, na primer, ribnjak od 50 hektara projektuje na pet jezera veličine deset hektara, iznosila bi od sedam do devet hiljada evra po jednom hektaru", kaže profesor dr Zoran Marković sa Poljoprivrednog fakuleteta u Zemunu i dodaje da kad je u pitanju izgradnja pastrmskog ribnjaka, jedan ar bazena košta kao jedan hektar šaranskog ribnjaka, odnosno sedam do devet hiljada evra.

Amur i tolstolobik naseliti u ribnjake samo sa dovoljno prirodne hrane

U proizvodnji riba sa više od 90 odsto dominiraju šaran i kalifornijska pastrmka, a znatno manje se gaje: som, smuđ, beli i sivi tolstolobik, beli amur na šaranskim ribnjacima, kao i kečiga i sibirska jesetra u RAS vodenim sistemima.

"Kao prateća vrsta ribe u šaranskim ribnjacima gaji se amur koji pase samoniklu travu u ribnjaku, pa ga ribari zovu 'vodena krava'. Tolstolobik - beli i sivi, jede sitnu travu i zooplanktone. Ove dve biljojede vrste treba naseliti u ribnjak samo ako u njemu ima dovoljno prirodne hrane, jer sa dopunskom ishranom njihova proizvodnja neće biti isplativa."

Ribari traže povećanje subvencija četiri do pet puta

Sadašnja subvencija za prodati kilogram ribe je 10 dinara, što je nedovoljno. Ribari traže da se poveća četri-pet puta. Kada je reč o državnim finansijskim podsticajima za izgradnju novih i renoviranje postojećih ribnjaka, proizvođači šarana mogu da očekuju do osam, a proizvođači pastrmke do dva miliona dinara.

Nenad Todorović uzgaja pastrmku na Petnici

Inače, u Srbiji ima oko 500 registrovanih poljoprivredno-ribarskih gazdinstava, ali se komercijalnom proizvodnjom šarana i pastrmke bavi 160 proizvođača.

"Jedno gazdinstvo bi mogla da osigura svoju egzistenciju proizvodnjom deset tona ribe, što se u uslovima pastrmske proizvodnje može ostvariti na površini od 250 kvadrata, odnosno sa pet hektara šaranskog ribnjaka, u poluintenzivnoj proizvodnji ili sa 1,5 hektara u intenzivnoj", ističe profesor Marković.

Ekonomska povoljnost je i ta što se u proizvodnji šaranske ribe upotrebljava hrana sa sopstvenog gazdinstva - pšenica, ječam, kukuruz, soja, a imamo i fabrike za proizvodnju ekstrudirane hrane za pastrmke.


Tagovi

Ribarstvo Ribnjaci Uzgoj šarana Uzgoj pastrmke Zoran Marković Beli amur Kečiga Ishrana ribom


Autor

Miodrag Palić

Više [+]

Dugogodišnji novinar, kao i urednik, štampanih i elektronskih medija, bogat iskustva u oblasti poljoprivrede i prehrambene industrije.