Vlasulja ovčija

Vlasulja ovčija je rasprostanjenosti u Evropi, Aziji i Severnoj Africi. Za proizvodnju krme nije povoljna jer daje slab kvalitet krme i male prinose. Uglavnom se koristi u smesama za sportske terene i ukrasne parkove. Nakon ispaše broj vlati je manji, ali je zato lisnatija.

Morfološka svojstva

Razvija uspravan, gusti busen. Stabljike su tanke, uspravne, najčešće s dva kolenca (nodija), visine 15 – 55 cm, dlakave ili gole. Lisna drška je kratka, a liska končasta, tupa, hrapava ili glatka. Cvet je uspravna metlica, duga oko 2 – 12 cm. Seme najčešće ima osje dužine 1 do 2,5 mm.

Biološka svojstva

To je višegodišnja trava, ozimog tipa, koja dobro podnosi sušu i niske temperature. Najčešća straništa na kojima uspeva su peskovi, suva i kamenita mesta kao i ivice šuma i proplanci.

Vreme i način korištenja

Ova trava se ne seje sama za proizvodnju voluminozne krme, nego s vrlo malim udelom u smesama za ispašu i to na vrlo siromašnim zemljištima. U ranijim fazama razvoja kvalitet je bolji. Kultivari vlasulje ovčije seju se za ukrasne travnjake i sportska igrališta.

Izvor: prof.dr.sc. M. Stjepanović, prof.dr.sc. Z. Štafa, prof.dr.sc. G. Bukvić; Trave za proizvodnju krme i semena; 2008.