Kada i kako odvojiti prasad od krmače?

Na gazdinstvu svinjara Damira Rastije iz mesta Sopje (Hrvatska) proces zalučenja prasadi sprovodi se pažljivo i postupno, jer upravo taj period može imati velik uticaj na dalji rast i zdravlje životinja.

"Prasce odbijamo, odnosno zalučujemo, oko 30. ili 31. dana života. To nam je bitno zato da odmah krenu da jedu čvrstu hranu", objašnjava Rastija.

Zalučenje je važno i za krmaču

Dodaje da se prasad na takvu hranu počinje privikavati još dok je uz majku. Dakle, već tada dobijaju predstarter u obliku granulica ili čepića, čime se smanjuje stres nakon odvajanja od krmače i olakšava prelaz na nov način hranidbe.

Higijena, edukacija i pravila: Kako se sprovodi kastracija prasadi?

Osim za njih, pravovremeno zalučenje važno je i za samu krmaču.

"Bitno je i zbog nje da se pre odbije, kako bi ona ostala u dobroj kondiciji te nakon pet do šest dana ponovo ušla u estrus", kaže Rastija.

Higijena i priprema boksa presudni su za zdravlje prasadi

Prasad se izdvaja iz boksa s krmačom, premesti u gajbe i zatim transportuje u prostor za odbijanje. Međutim, pre njihovog dolaska potrebno je obezbediti odgovarajuće uslove.

"Sve mora biti dezinfikovano, stelja suva, a higijena na visokom nivou. Proveravaju se pojilice, hranilice moraju biti oprane i pripremljene za novu smešu, odnosno starter", ističe Rastija.

Upravo higijena i dobra priprema prostora, dodaje, ključni su za očuvanje zdravlja životinja nakon zalučenja.

Proliv čest problem nakon odbijanja

Jedan od najčešćih problema koji se javlja posle odvajanja od majke jeste dijareja, odnosno proliv kod prasadi, naročito ako prelaz na čvrstu hranu nije sproveden postupno.

"Na našoj farmi se to retko događa jer ih još dok su pod majkom navikavamo na stočnu, odnosno čvrstu hranu", pojašnjava.

Dodaje kako nakon odbijanja u ishranu uključuju više stočnog brašna, ali naglašava da je najvažnija upravo rano prilagođavanje na novu vrstu hrane.

Razlike između velikih i manjih farmi

Prema iskustvu ovog svinjara, razlike između velikih farmi i manjih gazdinstava najviše se primećuju u starosti prasadi kada se zalučuju.

"Velike farme ih najčešće odbijaju sa 20 do 28 dana starosti zbog jednostavnijeg protoka stoke", kaže. Takav pristup, upozorava, može predstavljati problem za slabije razvijene jedinke unutar legla.

"U svakom leglu uvek ima manjih i većih prasadi. Ako je, na primer, pojilica postavljena previsoko, manje prase ne može da dođe do vode. Ako pritom još nije naviknuto na čvrstu hranu, tada nastaju zdravstveni problemi poput proliva", zaključuje Rastija.