Neretko se dešava da u novinama naiđemo na vesti da je neki pas zaklao ovce ili podavio kokoške. To je isntikt za preživljavanje s kojim se psi rađaju, pa u njihovoj ranoj mladosti treba dosta raditi da bi se takvo ponašanje iskorenilo ili ublažilo.
S vremena na vreme dešava se da u novinama naletimo na vesti da je neki pas zaklao ovce ili podavio kokoške. To je izuzetno loša navika psa, koju u treba iskoreniti dok je pas još štene. Ljudi koji u svojim dvorištima i na gazdinstvim imaju domaće životinje, često se sreću sa problemom koji se odnosi na ponašanje njihovog psa, kada su u blizini druge životinje.
Trebalo bi da znate da se pas rađa sa mnoštvom instinkta za preživljavanje. Jedan od njih je i potraga za plenom i ubijanjem malih životinja. Ukoliko držite piliće ili bilo koju drugu vrstu živine to može da bude ozbiljan problem. Možda ne možete da oduzmete taj instinkt, ali svakako možete naučiti vašeg psa da to ne radi. Naravno, bez primene sile. Ovo se najčešće odnosi kada pas napada kokoške, patke, guske, ćurke, a nije redak slučaj da su na meti i krupnije životinje poput ovaca.
Pas ne lovi živinu da bi je pojeo, već isključivo da bi je zadavio. U ekstemnijim situacijama on zna da napadne i krupnije životinje poput svinja i goveda. Mačke su takođe na meti pasa. Ipak, one uglavnom uspevaju da izbegnu napade jer su spretne i brze. To da pas napada druge životinje ne treba da nas čudi zato što je po svojoj prirodi pas gonič koji ako se ne vaspita na vreme i zapusti nasrće na različite vrste plena.
U gradskim sredima može se videti da i najmanje rase pasa (pudle, pekinezeri, maltezeri) vijaju mačke, jer u njima vide potencijalni plen. Međutim, od takvih napada mačke umeju da se odbrane siktanjem, a nije redak slučaj i da se suprotstave psu, kada on obično izvuče deblji kraj.
Ono što je svakako najveći problem jeste lov na živinu jer tada vlasnici imaju više štete nego koristi od svog psa. Ponekad se dešava da, kada vlasnici nisu kod kuće, pas zadavi nekoliko kokošaka. Zato je veoma važno napraviti visoku ogradu oko kokošinjca da pas ne može da je preskoči.
Svi grabljivci, uključujući i pse ispoljavaju nagon dezorganizovanog lova čim se nađu u ograđenom prostoru sa plenom. Pojedini se ne zaustavljaju sve dok ne zadave i poslednju kokošku. To svakako izaziva veliku materijalnu štetu, ali i bes vlasnika. Ono što pse naričito iritira je uznemireno trčanje plena koje ispušta krike, pa se ove neprijatne stvari dešavaju svaki put kada niste kod kuće.
Do sada su koriščene različite metode kako bi se izašlo na kraj s ovim ponašanjem, ali malo njih je zaista bilo delotvorno. Najčešće metode, koje su stari ljudi koristili bile su više nego bizarne. Naime, vrlo nepopularna metoda je da se za ogrlicu psa zakači mrtva kokoška, koja je uz psa sve do faze raspadanja. Ovo je nehumana, beskorisna i odvratna metoda dresure.
Sve ove vežbe su veoma delotvorne ako imate štene ili mladog psa, a ako je reč o starijem psu, najbolje bi bilo da se obratite dreseru ili ako nemate novac za dresuru, trebalo bi da u držite psa u boksu, dok se vi ne vratete sa posla ili iz njive. Posebno morate voditi računa, da vaš pas ne preskoči ogradu i ne pređe u komšijsko dvorište jer je tada šteta mnogo veća.
Foto: blsturman / Flickr
Tagovi
Autor