Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Koncept proizvodnje
  • 04.03.2023. 16:30

Kako postići 32 praseta po krmači godišnje?

Domaći uzgajivači moraju da shvate da trenutno nisu ni produktivni ni profitabilni, a time ni konkurentni jer na tržištu se ne može nastupati usitnjeno i razjedinjeno, poručuje mr. sc Damir Rimac.

Foto: Depositphotos/yongkiet/D. Rimac
  • 1.062
  • 186
  • 0

Kako postići 32 praseta po krmači godišnje? Nedavno je Gradišci na ovo pitanje odgovorio mr. sc Damir Rimac, dipl.ing.agr, savetnik za svinjogojske sisteme u zemljama Jugoistočne Evrope, Gruzije, Armenije i Azerbejdžana u kompaniji Sano.

Njihov koncept tehnologije i proizvodnje, kako je pojasnio za Agroklub, počiva na sedam, bitnih "stubova", a to su pre svega kvalitetna genetika, biosigurnost i higijena, zdravstveni status farme, hrana i tehnologija hranidbe, uslovi smeštaja, manadžment i na kraju same veštine i iskustvo farmera.

"Kada se govori o genetici ovde se misli na visokoproizvodne moderne genotipove krmača kao što su Danbred, PIC/Danic i Topigs Norsvin koji su nekako najzastupljeniji na ovim prostorima", navodi Rimac i napominje kako savremeno svinjogojstvo zahteva i savremeni upravljački pristup koji se ne može zamisliti bez biosigurnosti.

Biosigurnosne mere

Pod njom se, kako pojašnjava, podrazumeva skup mera koje se sprovode u cilju sprečavanja prodora infekcije od spolja - spoljna biosigurnost, te onih koje se sprovode unutar stada, a koje za funkciju imaju minimizaciju postojećih infekcija i sprečavanje njihovog prenošenja između različitih kategorija životinja - unutarnja biosigurnost. Glavni zadatak sprovođenja biosigurnosnih mera (BSM) na farmi je prevencija, kontrola i eradikacija ekonomski značajnih zaraznih bolesti.

Sedam bitnih "stubova" proizvodnje (Izvor: Damir Rimac)

Higijena i očuvanje zdravstvenog statusa farme podrazumeva mere i radnje za pravilno čišćenje i dezinfekciju objekata i prostora u kojima borave životinje. Hrana i tehnologija ishrane obuhvata izradu uravnoteženih receptura za svaku pojedinu kategoriju svinja.

"Analiza krmnih biljaka koje se koriste za ishranu različitih kategorija svinja preuzima vitalnu važnost u izradi pravilnih receptura za krmače, prasad i tovljenike. Sano laboratorija u Hrvatskoj jedna je od najboljih u EU i vrlo precizno određuje kako osnovne hranjive materije tako i aminokiselinski profil unutar proteina samog krmnog bilja (Amino NIR), ali i analizu mikroelemenata u sirovinama (X elements)", ističe naš sagovornik.

U konceptu precizne ishrane se, tvrdi, po tovljeniku može uštediti oko 20 kg u tovu, uz smanjenje konverzije i povećanje prosečnih dnevnih prirasta koji u modernom tovu svinja iznose preko 1.100 g/dan.

"Najveći problem i izazov za farmere je da shvate da upravljanjem i održavanjem kondicije krmača mogu značajno doprineti konačnom cilju, a to je velik broj zdrave i vitalne prasadi", kaže Rimac i ističe kako je ispravna ishrana krmača posle zalučenja, tzv. "flushing" i "post-flushing" od vitalnog značaja, kao i ishrana suprasnih i dojnih krmača koje su bitno različite.

Ljudski faktor

Uslovi smeštaja se ubrajaju u još jedan bitan element same tehnologije pojedinih kategorija svinja zbog mikroklimatskih zahteva svake od njih. U ovome delu farmeri moraju da rade na podizanju svoje tehnološke i stočarske svesti.

"Ono što mi se nekako čini kao najveći problem je naučiti farmere da moraju da planiraju svoju proizvodnju i da prave planove na bazi meseca, kvartala, polugodišnje i godišnje planove. Planovi u svinjogojstvu se rade početkom devetog meseca tekuće godine do 31. decembra sledeće godine", pojašnjava ovaj stručnjak uz napomenu da treba da naprave presek/prosek proizvodnje na farmi i uporediti je s recimo prosečnim rezultatima u državi (velike farme i male farme).

Jedina tačka koja se može promeniti je organizacija u načinu upravljanja proizvodnjom što je ključ profitabilnosti i uspeha.

"Farmeri moraju da shvate da je najveći deo odgovornosti za postizanje maksimalnog rezultata, 32 praseta po krmači godišnje, upravo u ljudskom faktoru. Iz toga razloga temelji sedam stubova proizvodnje moraju da budu jaki i da počivaju na volji za učenjem, promenama i želji za napretkom", kaže Rimac.

Najveći deo odgovornosti za postizanje maksimalnog rezultata je u ljudskom faktoru (Foto: Depositphoto/exinocactus)

Kada je reč o uslovima smeštaja, navodi kako su oni jedan od bitnih faktora, te da se idealni nalaze na modernim visokoorganizovanim kapital-intenzivnim organizacijskim jedinicama kakve su izgrađene jedino u Hrvatskoj i Srbiji, ako gledamo područje bivše Jugoslavije. Ali, napominje da je takve moguće obezbediti i na manjim farmama, ali tada su nužna dodatna ulaganja u proizvodne kapacitete.

Univerzalni meni

Ne postoji, nažalost, "univerzalni meni", a na tome počiva koncept umetnosti hranjenja, jer svaka kategorija svinja ima svoje zahteve, unutar koje zavisno od proizvodnih ili starosnih vrednosti postoje podzahtevi, ali i svaki genotip ima svoje nutritivne norme. Da postoji, tada ovi prostori, prema njegovom mišljenju, ne bi oskudevali sa svinjama i svinjskim kapacitetima i proizvodnjom svinja bi se svi bavili.

"Usuđujem se reći da je držanje krmača i proizvodnja prasadi vrlo sofisticirana, kompleksna i zahtevna grana stočarstva koja neprestano evoluira i podiže lestvicu samog manadžmementa i veština farmera", kaže ovaj stručnjak uz pojašnjenje da je to bez dobrih temelja jako teško pratiti, ali da je promena na bolje moguća. Ali, proizvođači i farmeri moraju prvo doneti odluku da se oni žele promeniti i da žele učiti, samoedukovati se i pratiti nova tehnološka dostignuća.

Vitamini u ishrani svinja: Koji su uzroci nedostatka i gde se mogu pronaći?

U većini republika ex Yu, postoje "ostaci ostataka" starog uzgojnog programa koji se sprovodio na području bivše države što nije dobro jer s time se ne može biti tržišno konkurentan. Ovakav rasni sastav karakteriše niska produktivnost i nizak nivo profitabilnosti i to prvo treba promeniti zamenom genotipova s modernim visoko proizvodnim genotipovima.

U Srbiji je, kako ističe, situacija takva da u velikim proizvodnim sistemima dominira "Danbreed" i "Topigs Norsvin" uzgojni program, dok je na malim farmama zastupljen takođe stari uzgojni program koji ne može biti konkurentan. 

Tabela podataka o broju svinja od prije nekoliko godina (ex YU vs. Danska), situacija je danas mnogo gora ​​​​

Posmatrajući odnose proizvodnje u bivšoj državi, ističe, kako bi Danska i dalje imala 40 odsto više svinja nego sve republike/države zajedno, ali sve one bi imale 3,3 puta više stanovnika i naravno 6,6 puta veću površinu za proizvodnju, i 18 puta manje svinja po stanovniku i 163 puta manje svinja po km2.

"Sve to ukazuje da smo na tržištu beznačajni po proizvodnji i treba da se okrenemo sopstvenim resursima i njihovom stavljanju u puni pogon kako bi se uvoz za potrebe prehrane domaćeg stanovništva što više smanjio", dodaje.

Napominje i kako domaći uzgajivači moraju shvatiti da trenutno nisu ni produktivni ni profitabilni, a time ni konkurentni jer na tržištu se ne može nastupati usitnjeno i razjedinjeno. To je, ističe, karakteristika mentalnog sklopa farmera u celoj regiji bez obzira na teritorijalno poreklo.

"Ponovo bih se vratio na sedam proizvodnih stubova Sano koncepta proizvodnje te bih zamolio sve farmere da naprave sopstvenu samo procenu kakvi su njihovi stubovi proizvodnje i da li imaju svih sedam?", poručio je na kraju našeg razgovora.


Tagovi

Uzgoj svinja Produktivnost svinje Damir Rimac Genotipovi krmača Sano koncept


Autorka

Selma Mujić

Više [+]

Diplomirani žurnalista i digitalni marketing menadžer, s višegodišnjim iskustvom u tv i web novinarstvu.