Pretraživanje tekstova
Protekle sedmice je postignuta maksimalna prodajna cena jagnjadi na pijaci žive stoke u Nišu, a uprkos dosta dobroj ponudi, bila su skuplja u odnosu na prethodni period i u klanicama na području podrinjskog regiona.
Reporteri STIPS iz Čačka evidentirali su pad otkupne cene krava za klanje u klanicama na području moravičkog regiona. Otkup se najčešće odvijao za 240 din/kg, a obim otkupljenih grla bio je prosečan. U klanicama na području južnobanatskog regiona došlo je do rasta otkupne cene tovne junadi, telesne mase preko 480 kilograma, na dominantnih 330 din/kg. Ponuda i otkup bili su veoma slabi.
Najčešća cena tovnih bikova simentalske rase, telesne mase preko 500 kilograma, iznosila je 365 din/kg, na pijaci žive stoke u Kraljevu. Za telad pomenute rase su kupci trebali da izdvoje 820 din/kg, krave za klanje 250 din/kg. Klaničari sa ovog područja su otkupljivali telad iste rase po dominantnoj ceni od 700 din/kg, dok su za otkupljene krave za klanje, simentalske rase, plaćali 280 din/kg.
Otkupna cena prasadi, telesne mase od 16 do 25 kilograma, dostigla je iznos od 580 din/kg, dok je kod tovnih svinja, telesne mase od 80 do 120 kilograma, dominirao iznos od 260 din/kg u klanicama na području podrinjskog regiona. To ukazuje na rast cena obe kategorije svinja u odnosu na prethodni period. Rast otkupne cene tovnih svinja evidentiran je u klanicama na području južnobanatskog regiona, jer je dominirao iznos od 240 din/kg.
Prasad, telesne mase od 16 do 25 kilograma, i tovne svinje, telesne mase od 80 do 120 kilograma, bile su jeftinije, u odnosu na predhodnu sedmicu, na pijaci žive stoke u Čačku. Za prasad su kupci trebali da izdvoje 460 din/kg, a za svinje 320 din/kg.
Protekle sedmice je postignuta maksimalna prodajna cena jagnjadi na pijaci žive stoke u Nišu, zbog vrlo slabe ponude. Dominirao je iznos od, čak 600 din/kg. Jagnjad su, uprkos dosta dobroj ponudi, bila skuplja u odnosu na prethodni period u klanicama na području podrinjskog regiona. Dominirao je iznos od 570 din/kg. Rast prodajne cene jagnjadi na dominantnih 500 din/kg i pad cene koza na 120 din/kg zabeležili su reporteri STIPS iz Leskovca, u sedmici za nama. Ponuda jagnjadi bila je prosečna, a koza slaba.
U sedmici za nama, je na stočnoj pijaci u Vranju, zabeležen pad prodajne cene jagnjadi i jaradi, jer su kupci za kupovinu jagnjadi trebali da izdvoje 400 din/kg, dok je kod jaradi dominirao iznos od 400 din/kg. Protekle sedmice su klaničari sa područja braničevskog regiona po višim cenama otkupljivali ovce. Dominirao je iznos od 220 din/kg. Pored ovaca otkupljivali su još i šilježad po dominantnoj ceni od 250 din/kg. Ponuda obe kateorije ovaca je bila prosečna.
Izvori
Tagovi
Cena krava Cena tovne junadi Cena bikova Cena teladi Cena prasadi Cena jagnjadi Cena koza Cena tovnih svinja Cena jaradi Cena ovaca STIPS
Autor
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.