Udruženje "Agroprofit" ima pripremljen program za obnovu i zaštitu pašnjaka, a prvi cilj je da se do kraja juna obuhvati oko 1.000 hektara pašnjačkog zemljišta, na koje bi "pali" biostimulatori.
Udruženje "Agroprofit" iz Novog Sada pokrenulo je aktivnost na oplemenjivanju pašnjaka, otklanjanju nepravilnosti pri korišćenju i upravljanju, ovim, za stočare korisnim, površinama, saopštavaju.
Udruženje je formiralo više stručnih timova za realizaciju mera koje doprinose povećanju rasta biljaka i produženju vegetacije na pašnjacima. Za ovaj biološki proces odabrano je nekoliko, uglavnom, organskih stimulatora rasta i đubriva. Prvi poslovi su obavljeni na pašnjacima Zemljoradničke zadruge "Agročoka" u Čoki i u Ečkoj, a ovih dana to će biti učinjeno i u Mužlji i Dubovcu.
Ogledna primena biostimulatora uz edukaciju održaće se 15. maja na farmi Milenka Čutovića, koji gaji hereford rasu goveda u organskoj proizvodnji, u selu Bogdanica nedaleko od Gornjeg Milanovca.
Površine pašnjaka u pojedinim regionima u Srbiji su umanjene, jer su lokalne uprave ovo zemljište izdale u zakup, pa ga ratari pokušavaju koristiti za biljnu proizvodnju.
Mr Zoran Novaković iz Poljoprivredne savetodavne stručne službe u Novom Sadu, smatra da su pašnjaci, bez razlike na kvalitet trava na njemu, značajan oslonac za govedarstvo i ovčarstvo.
"Svako smanjenje broja hranidbenih dana u štali za proizvođače mleka ili samo teladi, kao i za vlasnike stada ovaca, finansijska je dobitak. Ispašom su moguće velike uštede u korišćenju zdrave hrane, a postiže se i uzgoj zdravih životinja, uz samo neophodnu veterinarsku preventivu", kaže Novaković.
Agroprofit ima pripremljen program za obnovu i zaštitu pašnjaka, a prvi cilj je da se do kraja juna obuhvati oko 1.000 hektara pašnjačkog zemljišta, na koje bi "pali" biostimulatori. Najveći posao, pored desetak pašnjaka u Vojvodini, biće u okolini Čačka, Sjenice i na Pešteru. Ako bi samo ove godine povećali bujnost trave na pašnjacima za 15 odsto i za dvadesetak dana produžili vegetaciju u sremskim uslovima, stočari bi ostvarili milionsku uštedu.
Među prioritetne poslove, vezane za pašnjake, stižu poruke iz više regiona, a stočari iz Banata ponovo ističu potrebu da se pašnjačke površine vlasnicima stoke izdaju bez nadoknade i da se obustavi prodaja ovih površina od strane opština. Naveli su da u Banatu pašnjake preuzimaju industrijalci i "momci nepoznatih zanimanja".
U poslednje dve godine inspektori nisu poništili nijedno nezakonito izdato rešenje o korišćenju pašnjaka, a od stočara iz Dupljaje opština Bela Crkva traži da se poništi ugovor o korišćenju seoskog pašnjaka, koji kao pravno važeći imaju seoski stočari. Slična situacija je i u Seleušu, Bavaništu, okolini Kikinde, navodi se u saopštenju.
Od 2009. godine do danas iz popisa zemljišta u AP Vojvodini nestalo je 30.000 hektara pašnjaka.
Tagovi
Autorka