Pretraživanje tekstova
Mleveno lišće belog duda ima bogat nutritivni sastav. Sadrži 22,6 odsto sirovih belančevina i 12,06 odsto sirovih vlakana što je važno za ishranu stoke.
U potrazi za alternativnim načinima ishrane svinja, kineski istraživači su otkrili da su osušeni i samleveni listovi belog duda izvrsni za upotrebu kao dopunska hrana u tovu svinja, piše pig progress.
Studija naučnika sa nekoliko istraživačkih institucija u Čangšaju, objavljena u časopisu Animal Nutrition ovo otkriće opravdava rastućom potražnjom za dobrom i jeftinom hranom za stoku koja bi delimično mogla zameniti žitarice.
Lišće belog duda (Morus alba L.) naučnici su sušili na 60°C tokom četiri dana. Potom su ga mleli pa ispitali njihov nutritivni sastav. Došli su do saznanja da ono sadrži 23,5 suve materije, 22,6 odsto sirovih belančevina, 12,06 odsto sirovih vlakana, oko jedan odsto ekstrakta etera kao i 9,6 sirovog pepela.
Dudara stara tri veka: Meštani Dobrinaca rešili da podmlade drvored
Istraživači su svinje hranili kukuruzom, sojinim brašnom i pšeničnim mekinjama i hranom u kojoj su navedene komponente delimično zamenjene sa tri, šest, devet ili 12 odsto mlevenog dudovog lišća. Posmatrano razdoblje trajalo je 50 dana.
Nakon toga došli su do zaključaka da ishrana ispod 12 odsto duda nije promenila učinak rasta životinja, ali je poboljšala oksidacijsku stabilnost mesa. Uočeno je da ovaj način ishrane utiče na ekspresiju gena koji učestvuju u metabolizmu lipida i odbijanju mitohondrija u skeletnim mišićima, što pozitivno utiče na ljude koji konzumiraju takvo meso.
Inače, dud je brzorastuće listopadno stablo široko uzgajano u mnogim delovima sveta. U Kini se procenjuje da područja njegovog uzgoja obuhvataju više od jedan milion hektara, a prinos biomase svežih listova iznosi oko 25-30 tona po hektaru godišnje.
Takođe, oni su poznata hrana za dudovog svilca, a koriste se i u kineskoj medicini zbog svojih antioksidativnih i antimikrobnih svojstava.
Tagovi
Beli dud Ishrana Svinje Naučnici Studija
Autorka
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.