Pretraživanje tekstova
U opštini Bogatić zbog pet žarišta virusa za kratko vreme, od 22. januara eutanazirano je ukupno 452 grla, najviše krmača i prasadi.
Još jedan slučaj afričke kuge svinja registrovan je juče u jednom domaćinstvu u Banovom Polju, gde je obavljena eutanazija 28 grla, prenosi Mačvapress. U ovom selu je ranije, od 22. do 27. januara afrička kuga svinja otkrivena na jednoj farmi i u dva domaćinstva, na kojima je ukupno eutanazirano u januaru 295 krmača, prasadi i manji broj tovljenika.
"Svih pet žarišta afričke kuge u opštini Bogatić su registrovana kod odgajivača krmača i prasadi", rekao je direktor VSI u Šapcu Nikola Milutinović.
Ogromna šteta: Zbog afričke kuge ispražnjena farma u Bogatiću
U opštini Bogatić zbog pet žarišta virusa za kratko vreme, od 22. januara eutanazirano je ukupno 452 grla, najviše krmača i prasadi.
U poslednje tri nedelje u Mačvi je registrovano pet žarišta, pa je zbog sprečavanja širenja zaraze po hitnom postupku na farmama i u domaćinstvima u Banovom Polju i Bogatiću obavljena eutanazija 452 grla. Zabrinutost zbog širenja virusa najveća je kod velikih farmera koji u svakom trenutku, prema procenama veterinara, u tovu imaju između 250 i 300 hiljada svinja.
Direktor Veterinarskog specijalističkog instituta u Šapcu je uveren da se virus, protiv kojeg nema leka, može držati pod kontrolom.
"Virus je prisutan, ne možemo da ga pobedimo, ali možemo da ga držimo pod kontrolom. Imali smo prošle godine primer iz Prova, mesta koje je je bilo najveće žarište. Jedan proizvođač je uspeo 70 dana da sačuva farmu sa 400 tovljenika tako što je samo on ulazio u objekat kada je u selu 90 odsto svinja bilo zaraženo", kaže Milutinović.
On je apelovao na stočare da ne dozvoljavaju ulazak na farmu i u ekonomske delove domaćinstva nikome ko ne hrani stoku ili radi oko nje, a biosigurnosne mere podignu na najviši nivo.
"Dezinfekcione barijere odnosno sunđeri natopljeni masnom sodom treba da se postave na ulazu u ekonomske delove domaćinstva. Odeća i obuća koja se koristi u tim delovima domaćinstva treba samo tamo i da se koristi, a ne da se nosi kada se ide u njive, prodavnice ili druga domaćinstva", objasnio je Milutinović.
Uskoro će početi obimniji prolećni radovi na njivama, pa Milutinović savetuje poljoprivrednike da po povratku i pre ulaska u dvorište dezinfikuju mehanizaciju. Ovo je neophodno jer se preko traktora, sejalica i druge mehanizacije sa polja može uneti zaražen animalni otpad koji su nesavesni ljudi bacali, a ptice i predatori "rasejali" po njivama.
"Mehanizaciju je neophodno mehanički očistiti, sanitarno oprati i zatim dvoodstotnom masnom sodom dezinfikovati. Sačekati 45 minuta i tek tada mašine vratiti u domaćinstvo", savetuje Milutinović.
Tagovi
Afrička kuga svinja AKS Eutanazija svinja Banovo Polje Nikola Milutinović Žarišta Biosigurnosne mere Animalni otpad
Autor
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.