Na napadnutim stablima hrasta stenica "jede" hlorofil lista, a od nervature ostane samo mreža, zbog čega je i dobila naziv mrežasta stenica. Stručnjaci navode da je intenzitet napada u hrastovim šumama 90%.
Mnoga šumska gazdinstva prijavila su da je u šumama prisutan veliki intenzitet napada hrastove mrežaste stenice (lat. Corythuca arcuata) zbog koje je došlo do prevremenog sušenja listova hrasta i još nekih vrsta šumskog drveća. Za sada zdravstveno stanje, pre svega hrastovih šuma, nije ugroženo.
U razgovoru sa šumarskim stručnjacima koji nisu želeli da im navodimo imena, preovladava velika zabrinutost u vezi sa ovim insektom. Zajedničko zapažanje svih stručnjaka jeste da se štetočina još prilagođava na klimatske uslove i da se u narednom periodu mora obratiti pažnja na ovog insekta jer je moguće da će u budućnosti izazivati veliku štetu u šumama.
Pojedini stručnjaci ističu da se stenica ponaša vrlo čudno. Primećena je i na platanima (naslovna fotografija, op.ur.), ceru, lipi, a nema je na javoru, bukvi, kestenu, grabu i američkom hrastu. Interesantno je da je na vrstama na kojima nije primećena stenica, stanje listova katastrofalno što se može pripisati i sušnom periodu u drugoj polovini avgusta i prvoj polovini septembra. Na napadnutim stablima hrasta stenica "jede" hlorofil lista, a od nervature ostane samo mreža, zbog čega je i dobila naziv mrežasta stenica. Stručnjaci navode da je intenzitet napada u hrastovim šumama 90%.
Jedan od stručnjaka tvrdi da će, u slučaju nepreduzimanja odgovarajućih preventivnih mera, u naredne dve godine, intenzitet pojave ove štetne vrste na hrastu i ostalim vrstama šumskog drveća koje napada, drastično porasti i da će doći do njihovog sušenja u roku od četiri godine, što može biti katastrofalno za kompletan ekološki sistem.
Hrastova mrežasta stenica nema prirodnih neprijatelja. Moguće je, pošto nije sa ovih područja, da će se ove i narednih godina sve više prilagođavati našim klimatskim uslovima i da će u budućnosti biti sve više problema. "Drugim rečima, jedne godine imaćemo katastrofu jer će se skroz prilagoditi, a mi nećemo znati kako da je sprečimo", ističu stručnjaci.
Nisu samo šumari primetili ovu štetočinu. I u gradovima je svuda prisutna, od benzinskih pumpi do stanova i kuća. Ima je i na terasama, na sušenom vešu, po baštama kafića. Za sada nema izveštaja o tome da je nekome ugroženo zdravlje zbog napada stenice. Kada je reč o voćkama, u voćnjacima jabuka koji su tretirani hemijskim sredstvima, odnosno, insekticidima, nije primećena, ali je prisutna na divljim jabukama.
Drugo je pitanje kako se hrastova mrežasta stenica pojavila u regionu. Mnogi sumnjaju da slabe granične kontrole i nesprovođenje karantinskih mera predstavljaju idealne uslove za ulazak raznih štetočina koje kasnije prave probleme ne samo u šumarskom već i ostalim privrednim sektorima. Jedan od takvih primera je šimširov moljac, lat. Cydalima perspectalis koji je ove i proteklih godina obrstio "žive ograde" u mnogim dvorištima.
Foto prilog
Tagovi
Autor