Pretraživanje tekstova
Najviše sadnica za sadnju planirano je na teritoriji grada Užica (22.800 sadnica realizacijom dva projekta), opštine Plandište (8.800 sadnica) i opštine Srbobran (6.000 sadnica).
Ministarstvo zaštite životne sredine zaključilo je ugovore sa deset jedinica lokalne samouprave, o dodeli sredstava u ukupnom iznosu od 35.227.694,39 dinara za sufinansiranje projekata pošumljavanja u ovoj godini, navodi se na sajtu ministarstva.
Na osnovu sprovedenog javnog konkursa za dodelu sredstava Zelenog fonda Republike Srbije za pošumljavanje u 2020. godini, zaključuju se ugovori za realizaciju 11 projekata pošumljavanja zemljišta čija površina iznosi 48,49 hektara. Ovim putem biće sufinansirana nabavka 40.470 sadnica autohtonih vrsta drveća.
Najviše sadnica za sadnju planirano je na teritoriji grada Užica (22.800 sadnica realizacijom dva projekta), opštine Plandište (8.800 sadnica) i opštine Srbobran (6.000 sadnica).
Budžetom za 2020 godinu, Ministarstvo zaštite životne sredine opredelilo je 41 milion dinara za nabavku sadnica i izvođenje radova za pošumljavanje zemljišta autohtonim vrstama drveća i žbunja, na zemljištu u javnoj svojini na teritoriji jedinica lokalne samouprave (gradovi i opštine), kao i gradskih opština.
Realizacija javnog konkursa koji je bio raspisan 17. januara 2020. godine deo je kontinuiranih aktivnosti Ministarstva usmerenih na povećanje površina pod šumom u Srbiji. Samo u protekloj godini, na osnovu sredstava u iznosu od 41 milion dinara koje je opredelilo resorno ministarstvo, sufinansirana je nabavka 161.204 sadnice, i pošumljeno preko 131 hektara na području 12 jedinica lokalne samouprave.
Pošumljavanje je od velikog značaja, jer neposredno doprinosi borbi protiv klimatskih promena, boljem kvalitetu životne sredine i čistijem vazduhu, očuvanju biodiverziteta, i unapređenju zdravlja ljudi.
Tagovi
Pošumljavanje Ministarstvo zaštite životne sredine Lokalne samouprave
Autorka
Više [+]
Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.