Pretraživanje tekstova
Dekorativna vrsta koja podnosi naše greške. Kako je orezati?
Fikus bendžamin možemo videti u mnogim domovima i poslovnim prostorima. Svoju popularnost duguje izraženoj sposobnosti prilagođavanja. Za njegov dobar rast, razvoj i lep izgled neophodno je sprovođenje rezidbe koja može biti sanitarna ili imati za cilj formiranje uzgojnog oblika. Osim toga, redovnom rezidbom ćemo osigurati njegovu dugovečnost.
Najbolje je to uraditi pred kretanje vegetacije i aktivan rast. Tada će rane rezova brže da zacele, jer je kretanje biljnih sokova intenzivnije. Pravi trenutak možete odrediti prema izgledu pupoljaka, koji nabubre, i počinje stvaranje novih listova.
Svaki bendžamin tokom vremena raste i menja oblik koji je imao kada smo ga kupili. Neophodna je sanitarna rezidba kako bi uklonili osušene, slomljene, obolele, ogolele ili stare grane i delove. U slučaju da uočimo oboljenje režemo sve dok ne vidimo zdravo drvo, jer se infekcije brzo šire kroz biljno tkivo. Ova rezidba može da se izvodi bilo kada u zavisnosti od potrebe.
Za razliku od ovakvog interventnog orezivanja, prava rezidba mora da zadovolji nekoliko ciljeva. Osnovi je da se formira ili zadrži željeni oblik, podmlađivanje, uklone ogolele, stare grane sa požutelim listovima, rastereti unutrašnjost krošnje ili žbuna. Prilikom rada pazite da su makaze dezinfikovane i naoštrene.
Fikus je idealan za početnike i dobro podnosi naše greške. Ne preporučuje se da oblikovanje započnemo na biljkama koje su mlađe od tri godine. Na starim biljkama bolje je zadržati formu koja već postoji nego raditi ekstremna preoblikovanja, jer takvim stablima treba dugo da zarastu rane od rezidbe i da se oporave od stresa.
Prvi korak je da se uklone sve suve grane i grančice, one koje se preklapaju ili zagušuju krošnju. Deblje grane režite pod uglom iznad pupoljka, a tanje ravno. Tako će se više grana pojaviti. Na skraćenoj grančici treba da ostanu najmanje dva pupoljka. Na rezu će se pojaviti mlečni sok koji je potrebno obrisati ubrusom, a na većim granama posle se premaže voćarskim voskom ili aktivnim ugljenom.
Postoje različiti oblici koje možemo formirati i održavati. Najviše su zastupljeni oblici stabla i grma. Pored toga fikus možemo oblikovati u obliku luka, piramide, kugle i druge oblike. Kod starijih primeraka rezidba ima podmlađujući karakter i neophodna je kako bi sačuvali vitalnost biljke i njenu dekorativnost.
Tagovi
Rezidba fikusa Uzgajanje fikusa Oblikovanje fikusa Fikus bendžamin
Autorka
Više [+]
Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.