Pretraživanje tekstova
Zasađen 223 godine pre otkrića Amerike i 120 godina pre Kosovskog boja, dud još uvek plodonosi, a njegovi plodovi i listovi se prikupljaju i koriste.
Nakon izvedbe pevača Egora pesme na Beoviziji o najstarijem drvetu na Balkanu, istražili smo malo više o tome šta je Šam dud.
Ovaj najstariji i najpoznatiji crni dud (Morus nigra) na svetu nalazi se u porti Pećke patrijaršije na Kosovu i Metohiji. Pouzdano se zna, pisao je SerbianTimes, da je star, kako je zabeleženo u brojnim manastirskim i drugim knjigama, preko 750 godina. Njega je u jesen 1269. ili u proleće 1270. godine doneo, prolazeći kroz Siriju - oblast Bila ad Šam (današnji Damask), i zasadio treći srpski arhiepiskop Sava II.
To znači da je zasađen 223 godine pre otkrića Amerike i 120 godina pre Kosovskog boja. Ispod njegovih krošnji Arsenije III Čarnojević je 1690. godine okupio sve viđenije Srbe sa Kosova i Metohije i odlučio da krene u veliku seobu Srba preko Save i Dunava. Veruje se da je najstariji crni dud u Evropi.
Kako dalje otkriva portalmladi, šam-dud je kao spomenik prirode zaštićen 1957. godine i smatra se prirodnim dobrom prve kategorije. Takođe, nalazi se i pod zaštitom UNESKO-a.
Viši je od osam metara, obim drveta je 5,8 metara, a prečnik 1,9 metara. Polovinom 20. veka, za vreme jedne oluje, grom je udario u stablo i prepolovio ga. Dve grane su polegle po zemlji i ožilile se, a iz njih su izrasle nove krošnje. Stablo je u dobrom stanju, još uvek plodonosi, a njegovi plodovi i listovi se prikupljaju.
Podsetimo, ovu voćku ne napadaju bolesti, tako da nema potrebe za bilo kakvim hemijskim tretmanom. Plodovi se mogu jesti sveži ili sušeni. U kulinarstvu, koristi se kao bilo koje drugo voće - za sok, džem, kompot, ali i za kvalitetnu rakiju. Listovi za čaj su dobri kao diuretik i kod lečenja šećerne bolesti. Dudinje se koriste za izradu sirupa protiv upale grla.
Inače, kada želimo rešiti problem zagađenja i smoga u gradovima i očistiti zemljište, njegova sadnja pokazala se kao idealno rešenja.
Tagovi
Crni dud Šam dud Lekovitost duda Najstarije drvo Pećka Patrijaršija Morus nigra
Autorka
Više [+]
Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.