Trend u dizajniranju dvorišta, koji stiže iz sveta, kaže da bismo u leje u koje godinama sejemo sezonsko cveće mogli da zasadimo voće! Dovoljno je ispoštovati nekoliko jednostavnih pravila. Tako dobijamo mini voćnjake, dekorativne podjednako kao i svako drugo cveće. Za voćne vrtove bira se uglavnom bobičasto i jagodičasto voće, zbog jakih i lepih boja plodova, koji podsećaju upravo na latice cveća
Borovnice, jagode, maline - umesto cvetnih leja u dvorištu. Voćni vrtovi, to je retro trend, koji se u izmenjenoj varijanti ponovo vraća u Srbiju, u kojoj se okućnica sa voćem za sopstvene potrebe nekada jednostavno podrazumevala.
Ali, dizajneri dvorišta u svetu sada kao jedan od modernih trendova promovišu kombinaciju voća umesto cveća. Takav trend sada stiže iz urbanih vrtova, gde se teži da se prostor krajnje racionalno iskoristi.
Argument da voće može da zameni cveće je da je ono podjednako dekorativno. Lista, cveta, rađa do kasno u jesen, tako da sa raznobojnim plodovima jakih boja deluje poput svake cvetne leje. Dobro ukombinovano u zanimljive forme uspešno zamenjuje cveće. Ponekad, oko voća ima čak i manje posla. Posebna satisfakcija je što u svakom trenutku na dohvat ruke možete da imate bar desetak različitih vrsta voća.
Pejzažne arhitekte predlažu da u vrtovima zasadite žbunasto voće, niskog i srednjeg rasta poput borovnice, aronije, drena, lešnika, maline, ribizle. Ove voćke treba saditi u lejama ili kružnim formama, na mestima gde biste inače sadili cveće. U malim vrtovima smo ograničeni prostorom. To je razlog da se biraju sorte koje ne zauzimaju mnogo prostora i kojima možemo da "sečemo" travnjake.
Posao je olakšan, recimo sa borovnicama, koje sada mogu da se nabave u kontejnerima i koje se inače gaje po sistemu hidroponije. To znači da već dobijate sadnicu u posudi sa sastavom zemlje koja odgovara borovnici.
Borovnica cveta na proleće u nežno plavoj boji i veoma je dekorativna preko cele godine, pa čak i u jesen, kada lišće dobija tamno bakarnu boju. Od maline bi trebalo birati sortu koja daje plodove tokom cele godine. Uglavnom su to polka i polana, koja rađa sve do prvih mrazeva.
Borovnica je dekorativna preko cele godine
Iako u voćnim vrtovima nije prioritet količina ploda, već vešta kombinacija različitih vrsta koja daje jedinstveni dizajn, nije na odmet da svaki put kada izađete u dvorište, uberete po koju voćku. Treba reći da je većina ovog voća višegodišnja. Recimo, malinu polanu u jesen jednostavno pokosite i na proleće čekate nove izdanke.
Voćni vrtovi sada imaju drugu funkciju. Nekada su sva seoska imanja imala velike voćnjake upravo u dvorištu, a sada je to prava retkost. Jedan od proizvođača jagoda u Šumadiji kaže da u poslednje dve tri godine dobija pomalo čudne zahteve. Naime, sadnice jagoda sve više završavaju u žardinjerama umesto cveća. U tom slučaju preporuka je da se zasadi takozvana stalnorađajuća. U pitanju je sorta koja od proleća do kasne jeseni nekoliko puta cveta i daje plodove.
Sadnice jagoda sve više završavaju u žardinjerama umesto cveća
Za voćni vrt je idealno sunčano mesto, jer će mnogo sunca osigurati kvalitet i prinos aromatičnih plodova. Na južnim padinama voće će ranije sazreti. Ograde i zidovi na južnoj strani, koje su izložene suncu, takođe su pogodne za ove vrste voća. Senovita mesta nisu pogodna, jer voćke kasnije cvetaju i ponekad voće ne dozri, dok vetrovita mesta ne dozvoljavaju insektima oprašivanje.
Voćke sadimo u delu dvorišta gde nema drugog drveća i grmlja, koji su sami po sebi impozantni. Za svaku voćku treba planirati dovoljno prostora. U fazi projektovanja moramo znati sve potrebe svake vrste i sorte koje želimo da zasadimo.
Mnoge vrste su samooprašujuće, ali neke moraju imati u blizini voćku iste sorte i vrste. Kod nekih vrsta, kao što je kivi, moramo zajedno imati mušku i žensku biljku u istom prostoru da bi došlo do oprašivanja. Kivi već nekoliko decenija uspeva i kod nas bez problema, te ako se odlučite da dvorište dobije egzotičnu notu, preporuka je da ovo voće možete da usmerite na nastrešnice. Tako dobijate i voće i hladovinu.
Umesto klasičnog cveća koje godinama sadite u dvorištu, preporuka je probati sa suncokretom. Odaberite prostor pored ograde koji najviše odgovara ovoj biljci i posejte jedan red. Najmanje dva meseca uživaćete u raskošnim žutim cvetovima, koji se okreću za suncem. Ako uspeva u njivama, zašto ne bi i u dvorištu.
Foto: Magdalena Nenković
Povezana biljna vrsta
Sinonim: - | Engleski naziv: Kiwifruit | Latinski naziv: Actinidia deliciosa L.
Kivi (aktinidija) je višegodišnja listopadna biljka puzavica, dugih letorasta na kojim su spiralno raspoređeni veliki tamnozeleni listovi. Izgledom je slična vinovoj lozi.... Više [+]Tagovi
Autorka