Pretraživanje tekstova
Preventivne mere usmerene su na pravilan izbor sorti i položaja za podizanje vinograda. Pri izboru sorti glavno pravilo je da se u područjima sa češćom pojavom niskih temperatura sade sorte koje spadaju u grupu otpornih i vrlo otpornih.
Kako objašnjava diplomirani inženjer poloprivrede Dejan Tonić, mere koje se preduzimaju radi zaštite vinograda od niskih temperatura dele se u dve grupe: preventivne i terapeutske. Preventivne mere usmerene su na pravilan izbor sorti i položaja za podizanje vinograda, zagrtanje vinograda. Pri izboru sorti glavno pravilo je da se u područjima sa češćom pojavom niskih temperatura sade sorte koje spadaju u grupu otpornih i vrlo otpornih.
Da bi se izbegle štetne posledice koje nastaju zbog uticaja konfiguracije terena, trebalo bi voditi računa o tome da se vinograd zasniva na blago nagnutom terenu, gde se retko javljuju temperaturni ekcesi i gde ne postoje depresije. Ukoliko postoje manje depresije, pre podizanja zasada ih treba zatrpati. Ako se vinograd podiže na izlomljenom terenu obavezno se pre podizanja mora ustanoviti takozvana mrazna linija, koja bi trebalo da pokaže na kojem području ne treba podizati vinograd.
U jesen se tokom redovne jesenje duboke obrade zemljišta obavlja i zagrtanje vinograda. Zagrtanje prizemnih delova čokota obavezno je bez obzira na potencijalnu mogućnost izmrzavanja. Kod niskih oblika čokota zagrtanje treba uraditi tako da se pokriju najmanje tri do pet okaca na lastarima. Ako se na niskim oblicima čokota primenjuje mešovita rezidba, zagrtanjem se pokrivaju lastari koji se na proleće koriste za rezidbu na lukove. Kod čokota sa srednje visokim i visokim stablom zagrće se prizemni deo čokota sa kondirima za zamenu u slučaju izmrzavanja.
Zagrtanje se može obaviti mehanički, to jest pomoću plugova zagrtača, nakon čega obavlja se i ručna korekcija. Zagrtanje se počinje po okončanju berbe i ono se može raditi do pojave jačih jesenjih mrazeva. S druge strane, odgrtanje vinograda se obavlja nakon što se u proleće zemljište ocedi, slegne i prosuši. Ono se mora uraditi po kretanju okaca i to plugom odgrtačem, uz ručnu korekciju.
Nakon prolaska opasnosti od niskih temperatura, sprovode se mere koje se sastoje od odgovarajuće rezidbe, intenzivne zaštite i đubrenja. To treba da doprinese obnovi vegetativnog i rodnog potencijala.
Izvori
Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije
Tagovi
Vinograd Zima Čokoti Preventivne mere Dejan Tonić Zagrtanje Odgrtanje
Autor
Više [+]
Marinko je profesor književnosti s višegodišnjim novinarskim iskustvom u elektronskim medijima. Naročito je zainteresovan za teme i zbivanja u agraru, a zamenik je urednika na Agroklubu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.