Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Organsko vino
  • 29.08.2020. 16:00
  • Rasinski okrug, Stalać

Vinograd na organski način daje vino sa velikom perspektivom

Nisam opterećen tržištem. Dobar proizvod će naći put do kupca. Mada je sada zbog korone i vanrednog stanja sve usporeno kada je reč o plasmanu vina, kaže Mladen Vujić iz Stalaća.

Foto: Jelena Lukić
  • 767
  • 328
  • 0

Advokat po profesiji, a vinar u duši, Mladen Vujić iz Stalaća rešio je da nastavi dugu porodičnu tradiciju proizvodnje vina i to organskog. Na porodičnom imanju, neposredno iznad kule Todor od Stalaća, u predvorju Župe, na šest hektara podigao je 2014. godine vinograd, a prošle godine registrovao Vinariju "MV". Taj region tri Morave je jedna od boljih mikrolokacija u Srbiji za uzgoj kvalitetnog grožđa. Podneblje je odlično, ali i zemljište.

"Na šest hektara imam zasađene pretežno autohtone srpske sorte prokupac i tamjanika. Proizvodnja je sertifikovana i imam pun organski status. Da bi vino bilo organsko potrebno je pre svega vinograd raditi po pravilniku organske proizvodnje. Ne prska se hemijskim sredstvima, nema herbicida i pesticida. Samo se koriste prirodna sredstva kao čaj od koprive, plavi kamen i sumpor. Kod organske proizvodnje najvažnija je preventiva i način na koji će loza da se obrađuje", kaže Vujić i dodaje da rade više ručno, od provetravanja do suzbijanje bolesti u startu.

Proređivanje tek formiranih grozdova

Naš sagovornik navodi da se trudi da dobije oko kilogram grožđa po čokotu da bi bilo boljeg kvaliteta.

Vujić se trudi da dobije kilogram grožđa po čokotu zarada boljeg kvaliteta

"Mi idemo za kvalitetom, a ne kvantitetom. Zbog boljeg kvaliteta roda obavlja se proređivanje tek formiranih grozdova. Tako se manje opterećuje čokot i dolazi do boljeg provetravanja i prosunčavanja. U našim vinogradima više se radi fizički, potrebno je fizičko prisustvo u vinogradu. Radimo uglavnom supruga Ljiljana i ja, a pomažu i deca Marko i Miljana. Kada smo u vinogradu iskoristimo priliku i da se družimo, pričamo, dogovaramo se šta ćemo dalje da radimo. Svi radimo u vinogradu, a posle svi radimo u podrumu."

Odležavanje minimum 18 meseci

Vujić je porodični podrum vina star 150 godina nasledio od deda Spasoja, odnosno Paje, kako su ga zvali u tom kraju.

"Zidovi tog podruma su od kamena debljine pola metra, tu nema maltera, skroz je ukopan u zemlju. Tu je temperatura zimi pet stepeni, a leti ne prelazi 14. To je važno zbog duge i usporene maceracije i fermentacije jer, kod mene, vina leže minimum 18 meseci u buradima, bilo da je to stari hrast, bagrem ili trešnja. Grožđe koje dođe iz vinograda dođe sa svojim kvascima i ono izvrši spontanu fermentaciju, bez enzima. Mi smo tu samo da ga usmeravamo i kanališemo, znači minimalno intervenišemo", kazao je ovaj proizvođač.

Organska proizvodnja vina u Srbiji

Kapacitet vinarije je 5.000 litara godišnje, ali je u planu da se ide i do 15.000 litara. U ovoj vinariji vina se proizvode po starim porodičnim recepturama.

"Deda Paja se bavio vinogradarstvom između dva rata. Imao je oko dva hektara vinograda, imao je podrum i prodaju vina. Sećam se kao dete da sam gledao kako deda i moj otac beru grožđe i prave vino. Ova organska proizvodnja je zapravo naša tradicionalna proizvodnja u Srbiji. Za vreme mog dede se tako radilo, prirodno, a kada je 70-ih godina prošlog veka ušla industrija u vinograde, kada je počelo da se radi sa hemijom, sve se promenilo."  

Grad tukao tri puta

Ove godine rod će biti smanjen za oko 50 odsto zbog loših vremenskih prilika.

Najgore prošlo župsko vinogorje - upozorava se na porast vodostaja

"Vinograde je uhvatio grad u tri maha, naneo je štetu pa će rod biti smanjen za 50 odsto. Zatim smo imali dugotrajne i jake kiše što je dodatno doprinelo da rod ne bude kako treba. Nadam se da će bar septembar biti sunčaniji kako bi se izvukao rod. Šardone stiže krajem avgusta i početkom septembra i jako je osetljiv. On je sa druge strane brda i tu nije bilo oštećenja od grada, ali vegetacija kasni od 10 do 15 dana", navodi Vujić.

U vinariji MV vina se zovu po sortama - tamjanika i šardone. Na ovogodišnjem Salonu vina u Paraćinu početkom marta, u kategoriji oranž vina, tamjanika našeg sagovornika, odnela je pobedu.

Tamjanika - pobednica u kategoriji oranž vina

"Oranž vina se prave od belih sorti grožđa po sistemu crvenog grožđa. Ova vina se obično ne bistre. U Srbiji postoji samo nekoliko vinarija koje na ovakav način proizvode oranž vina."

Nije opterećen tržištem

Organski proizvođači u Srbiji odnedavno su počeli da se udružuju, dogovaraju, izlažu zajedno i nalaze tržišta. Trenutno najbolja tržišta su Nemačka i Italija.

"Nisam opterećen tržištem. Dobar proizvod će naći put do kupca. Mada je sada zbog korone i vanrednog stanja sve usporeno kada je reč o plasmanu vina", kaže Mladen Vujić koji svoje grožđe prodaje i organskoj vinariji Plavinci iz Beograda.

Kako nastaje organsko vino i koje su razlike u odnosu na konvencionalno?

Proizvođač iz Stalaća ljubav prema vinima gaji odavno.

"Ja sam sa proizvodnjom vina počeo iz hobija ali se 'otelo kontroli'. Blizu mi je penzija pa ću sigurno još ozbiljnije da se bavim vinarstvom. I supruga i ja smo ljubitelji vina, dosta se družimo sa vinskim svetom. I deca pokazuju interesovanje, ali za sada imaju neke svoje obaveze. Videćemo!"

Naš sagovornik na kraju poručuje da je perspektiva organskih vina u Srbiji velika. Iako se uglavnom izvoze u zemlje Evropske unije i Amerike, sve više mesta dobijaju i na srpskom tržištu.


Tagovi

Vinograd Organsko vino Mladen Vujić Organska proizvodnja Plasman Vinarija Podrum star 150 godina


Autorka

Jelena Lukić

Više [+]

Diplomirani novinar. Novinarstvom se bavi od 2001. godine. Cilj joj je da predstavi uspešne ljude koji se bave poljoprivredom.