Pretraživanje tekstova
Zaštita nije laka, a i sve je manji izbor aktivnih materija. Bubamare obično ne stignu sve da srede, ali može pomoći beli luk, čili paprika, sirće...
Najveći problem u zasadima sa mladim stablima trešanja predstavlja crna vaš, Myzus cerasii. Ova štetočina može da izazove sušenje grančica, a prenosi i viruse. Njeno suzbijanje nije lako.
Pojavljuje se nekoliko dana nakon završetka cvetanja jer prezimljava u pukotinama kore na stablu ili oko pupoljaka.
Rano u proleće počinje njen razvoj, a do napada dolazi čak i ako se u jesen i pred početak vegetacije stablo tretiralo mineralnim uljima, u kombinaciji sa bakarnim sredstvima. Najviše su napadnuta mlada stabla koja se mogu osušiti ukoliko je napad jak.
Ubrzo nakon pojave odraslih larvi dolazi do uvijanja listova ka unutra što otežava zaštitu jer se teže može prići vrhom prskalice do tih delova lista. Zaštićena je licem, a razvija se na naličju listova. Dolazi do obilnog lučenja medne rose što se može konstatovati prisustvom velikog broja mrava na vrhovima grana koje su pod najvećim udarom štetočine.
Gde su mravi tu je i pepeljasta vaš kruške - kako je suzbiti?
Na mednu rosu naseljava se gljiva čađavica koja prenosi razne viruse što dodatno otežava zaštitu trešanja. Zaštita nije laka ne samo zbog mesta na kojem se okuplja veliki broj jedinki i težeg pristupa aktivnih materija zaštitnih sredstava već i zbog sve manjeg izbora aktivnih materija.
Tretman odmah nakon opadanja 2/3 cveta pomaže u borbi protiv štetočine upotrebom sredstava na bazi acetamiprida, deltametrina, bifentrina ili cipermetrina, ali se treba spremiti za još jedan tretman nakon sedam do 10 dana, naročito ukoliko je često padala kiša.
Što se tiče nehemijskih mera borbe, bubamare obično nemaju dosta vremena da kontrolišu populaciju, ako se ne koriste insekticidi. Dok one uspostave kontrolu, šteta je načinjena, pa se mogu koristiti i sredstva kao što su beli luk i čili paprike, u kombinaciji sa sirćetom. Tu su i neka sredstva na bazi organskog ugljenika i azota, a pomaže i belo ulje, u manjoj dozi nego za vreme zimskog tretmana.
Tagovi
Crna trešnjina vaš Uvijanje listova Bubamare Medna rosa Gljiva čađavica Myzus cerasii
Autor
Više [+]
Dipl.inž.poljoprivrede Bojan Kecman specijalizovan je za integralnu i organsku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Takođe se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crvenu ribizlu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.