• Jesenji radovi u voćnjaku
  • 26.10.2017. 12:15

Diferenciranje pupoljaka voća i retrovegetacija

Od stepena diferenciranja cvetnih pupoljaka zavisi rodnost voćke u sledećoj vegetaciji. Pažnju treba obratiti i na retrovegetaciju.

Diferenciranje pupoljaka voća i retrovegetacija
Foto: Jasna Bajšanski

Period nakon berbe voća, ne bi trebalo da smatramo periodom mirovanja, jer se i tada u voćkama odvijaju životni procesi koji je čine rodnom. Tada se nastavlja period diferenciranja cvetnih pupoljaka za sledeću godinu.

Diferenciranje pupoljaka je veoma važan i složen proces u toku razvoja voćne vrste, za šta su neophodni optimalni vremenski uslovi i dobro kondiciono stanje svake voćke. Ono zavisi od meteoroloških činilaca i od primenjene agrotehnike i pomotehnike.

Različit period diferenciranja

Na period početka diferenciranja i dužinu trajanja utiču i podloga, položaj grana u krošnji i mnogi drugi faktori.

"Kod pojedinih voćnih vrsta period diferenciranja cvetnih pupoljaka počinje veoma rano u toku vegetacionog perioda (krajem juna - višnja, jabuka), kod drugih od polovine avgusta pa nadalje (kajsija, lešni) ili tek od polovine septembra (malina, kupina)", piše za PSSS dipl. ing polj. Nenad Stefanović.

U ovakvim vremenskim uslovima, mnogi jesenji radovi u voćnjaku se moraju odložiti za kasnu jesen ili početak zime da se ne bi poremetila ravnoteža prirodnih procesa u biljci. Trajanje faze diferenciranja cvetnih pupoljaka uslovljeno je vrstom i sortom, a podložno je kolebanjima pod uticajem spoljašnjih činilaca.

Od stepena diferenciranja cvetnih pupoljaka zavisi rodnost voćke u sledećoj vegetaciji.

Retrovegetacija

Beleže se i pojave retrovegetacije kod voćaka - ponovna pojava lisne mase nakon opadanja iste. To je štetan proces, jer osim što smanjuje otpornost biljaka na niske temperature, one u narednu sezonu ulaze oslabljene, daju niži prinos i osetljivije su na napade bolesti i štetočina.

"Takve voćke gube na kondiciji i nespremno će dočekati predstojeće zimsko mirovanje. Zbog toga je preporuka proizvođačima da obiđu svoje zasade i utvrde prisustvo retrovegetacije. Ako je ona u manjoj meri prisutna, preporuka je da se rano u proleće ( pre kretanja vegetacije), uradi intenzivnija rezidba, kako bi se voćka što pre oporavila od stresa i uspostavila fiziološku ravnotežu između rasta i rodnosti. Ako je retrovegetacija u većoj meri prisutna, treba tu lisnu masu orezati pre zime, a nakon toga uraditi tretiranje bakarnim preparatima", savetuje Stefanović.

Foto: Jasna Bajšanski


Izvori

Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije


Autorka

Aleksandra Kekić

Aleksandra Kekić

Više [+]

Urednik portala, diplomirani novinar i ljubitelj prirode. Omiljena izreka: Ko sme taj može, ko ne zna za strah, taj ide napred.

Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo