Drvenar se najlakše uoči po rupicama prečnika do dva milimetra, iz kojih izlazi bela piljevina. Prisustvo gljivica završni je čin u propadanju stabala.
Iako je opasnost od kasnih mrazeva prošla i nisu zabeležene veće štete, novi problem zadesio je voćare u susednoj BiH (Republika Srpska). Drvenar, lat. Xyleborus dispar ili voćni sipac, po svemu sudeći, pričinio je veliku štetu.
Nije samo reč o mladim već i starijim zasadima i pitanje je šta će biti s njima, kaže prvi čovek Udruženja voćara iz RS-a, Dragoja Dojčinović, dodajući kako ga dugo nije bilo, a ako i jeste, javljao se u napuštenim voćnjacima.
"Jedan profesor iz Slovenije rekao nam je još 2014. godine da će se za 12 ili 13 godina sipac ponovo pojaviti, ali nismo očekivali napad i bojim se da će za mnoga stabla ova godina biti poslednja. Ljuti smo na savetodavce koji nam slabo pomažu u prevenciji pojave štetočina", ističe Dojčinović.
O svemu je obavešteno i nadležno ministarstvo poljoprivrede, ali tek u narednim mesecima znaće se šta će se raditi u vezi s ovim problemom i na koliko hektara će se pojaviti simptomi napada. Voćari tvrde da je reč o velikim površinama.
U povoljne uslove za pojavu drvenara spadaju suša, naročito u smeni sa kišnim periodima, višak vode koji može da dovede do asfiksije korena, česta upotreba herbicida, izmrzavanje i grad. Zbog toga dolazi do slabljenja stabala i lakšeg prodora štetočine.
Štetu čine larve koje se razvijaju unutar debla, nekoliko dana nakon ubušivanja odraslog imaga, odnosno, ženke, koja prezimljava u zemlji i počinje da leti na stabla početkom marta, najčešće kad su temperature od 15 do 20 stepeni.
Da je drvenar u deblu, najlakše se uoči po rupicama prečnika do dva milimetra, iz kojih izlazi bela piljevina. Kroz te otvore kasnije, tokom kasnog leta, nakon parenja lutki, novorođene ženke, napuštaju stabla i odlaze na prezimljavanje.
Takođe, na stablu se mogu primetiti bele gljivice, Ambrosia spp, koje se nalaze na površini stabla. Prisustvo gljivica završni je čin u propadanju stabala koja se moraju, u tom slučaju, poseći i izneti iz voćnjaka.
Stabla voćaka mogu da se nose sa napadom drvenara, pod uslovom da su u dobroj kondiciji i da imaju dosta vode, jer u tom slučaju može da dođe do propadanja larvi. Druga opcija je da se u rupice ubrizgavaju insekticidi koji deluju parama, ali ih je sve manje u poslednje vreme, zbog zabrane njihovog korišćenja. Najbolje bi bilo da se koriste organofosforni insekticidi ili piretroidi.
Kako se rešiti drvenara? Osim insekticida, pomoći će i začini
Pojedini voćari postavljaju flašice s alkoholom zavezane oko stabala i crvene, lepljive trake, ali njihova efikasnost nije zadovoljavajuća, zbog lakog ispiranja lepila usled padavina. I frezanje oko stabala tokom jeseni može da smanji napad štetočine u proleće naredne godine.
Tagovi
Autor