Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Mara de Bois
  • 10.07.2026. 08:00

Francuska mesečarka rađa cele godine: Ukusom podseća na šumsku jagodu

Mara de Bois mogla bi biti sorta jagoda koja bi se lako prodavala na tržištu. Nije teška za proizvodnju, a sadi se u avgustu.

Francuska mesečarka rađa cele godine: Ukusom podseća na šumsku jagodu
Foto: Bojan Kecman

Mara de Bois perspektivna je sorta jagoda za uzgoj. Plodovi su joj srednje krupni, okruglasti ili blago izduženi, a grmovi su bujni i visoki. Na otvorenom plodonosi od maja sve do novembra, a u plastenicima i duže, naročito ako se greju.

Prinos može biti i nekoliko kilograma po grmu, jer dugo rađaju. Plodovi dobro podnose transport. Kao i kod svake jagode, posle treće godine prinos počinje da opada, ali ako se dobro prihranjuje, taj period može znatno da se produži. Kao sorta, otporna je na sve bolesti, jedino manje, na pegavost listova. Odlična je za proizvodnju po organskim principima.

Sadnja u avgustu

Što se tiče zemljišta, ova sorta voli dobro drenirana zemljišta s pH reakcijom od 6 do 6,5. Ne podnosi zabarena i vodom natopljena mesta. Sadna mesta trebalo bi da budu po 30 cm širine i dubine jer se koren dobro grana.

jagoda
Sadnja se obavlja u avgustu, može i u septembru (Foto: Shutterstock/Anna Zelena)

U rupu sa dobro usitnjenom zemljom stavi se stajnjak ili organski, peletirani, stajnjak. Sadnja se obavlja u avgustu, može i u septembru, a na proleće, u aprilu.

Razmak između redova i u redu trebalo bi da bude nešto veći, odnosno, 40 do 50 centimetara, prvenstveno zbog bujnih grmova. Na proleće, oko živića ponovo se može dodati peletirani stajnjak na koji biljke vrlo dobro reaguju.

Jednostavna zaštita

Mara de Bois nema velikih zahteva što se tiče zaštite. Za dobar prinos dovoljna je ishrana peletiranim stajnjakom, a pre i poslije cvetanja mogu da se, folijarno, dodaju organska đubriva sa fosforom i kalijumom.

Iako je više pogodna za područja sa blažim zimama, dobro podnosi niže temperature. U zimu se grmovi mogu orezati do zemlje i prihraniti đubrivom kako bi se podstakao novi rast, na proleće.


Autor

Bojan Kecman

Više [+]

Dipl.inž.poljoprivrede Bojan Kecman specijalizovan je za integralnu i organsku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Takođe se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crvenu ribizlu.