U toku je berba jagoda, naročito na otvorenom i proizvođači se ponovo sreću sa problemima koje uzrokuje siva plesan jagoda.
Botrytis cinerea, prouzrokovač sive plesni jagoda, najznačajnija je bolest jagoda u plastenicima, ali i na otvorenom. Gljivica prezimljava u vidu micelije, a rano u proleće dolazi do širenja spora na listove, peteljke, cvetove i zametnute plodove.
Često jagode izgledaju dobro, a onda, par dana pre berbe, plodovi naglo počinju da trule. Simptomi su prvo u vidu svetlo smeđih udubljenja na površini ploda, koji ubrzo potamne, a zatim se javlja brašnasti micelij.
Brzom razvoju bolesti pogoduju temperature oko 20 stepeni, s čestim smenama kišnog i suvog vremena, kao i preterana ishrana biljaka azotnim đubrivima, što dovodi do bujnosti. U tom slučaju listovi pri zemlji prvi počinju da žute i da se suše i vrlo je teško, pogotovo ako su biljke preblizu posađene, održavati optimalnu vlažnost, kao i čupati zaražene listove, naročito ako ima mnogo biljaka.
Do infekcije dolazi za nekoliko časova, ako je padala kiša, a temperatura oko 20 stepeni. Zato razmak, u redu, između biljaka treba da bude 30 do 40 centimetara.
Prvi stradaju plodovi koji dodiruju zemlju, dok oni na foliji malo sporije obolevaju, ali im problem predstavlja visoka temperatura koja dovodi do propadanja površinskog dela ploda koji se dodiruje s folijom.
Najbolje je da se oko biljaka postavi malč u vidu slame ili pokošene trave, koji će čuvati vlažnost i smanjiti dodirivanje sa zemljom ili folijom. Najveći problem je što se bolest pojavljuje neposredno pre ili tokom berbe zbog čega je otežana borba s fungicidima. O izboru sredstava proizvođači se, obavezno, moraju konsultovati sa stručnjacima za zaštitu bilja.
Neki se odlučuju za primjenu organskih preparata. Kao odlično rešenje pokazali su se preparati na bazi smeđih i crvenih algi, organskog ugljenika i azota, a tu je i soda bikarbona, pomešana sa mlekom. Dobre rezultate daju jod, crveni i beli luk, kurkuma. Od velike je važnosti da se biljka što bolje okupa sa strane naličja listova i po zemlji.
Takođe, poslednjih godina sve više koristi se sojin lecitin koji, osim što je dobar protiv insekata, stvara barijeru na površini listova i plodova, onemogućavajući prodiranje spora tako što inhibira njihovo klijanje i rast. Osim toga, jača ćelijsku membranu i podstiče unos makro i mikro elemenata. Doza je 30-40 mililitara u 10 litara vode.
Tagovi
Autor