Za organske jagode najbolje zemljište je peskovita ilovača sa malim sadržajem gline. Ona može da se gaji u sušnim i vlažnim uslovima, te na raznim nadmorskim visinama.
Principi organske proizvodnje omogućavaju da se ona, za razliku od konvencionalne poljoprivrede, potpuno oslobodi sintetičkih đubriva i pesticida, to jest da sve supstance koje se koriste imaju prirodno poreklo. Kako objašnjava savetodavac u PSSS Negotin Vladimir Stanković, pre zasnivanja zasada jagoda po principima organske proizvodnje treba predvideti sledeće preduslove:
Stanković napominje da su svi navedeni elementi vrlo važni ako želimo da uspešno uzgajamo organsku jagodu. Takvim zasadima treba obezbediti mnogo stajnjaka, pa je ovakva proizvodnja jagoda pogodna za farme sa velikom stočarskom proizvodnjom. U periodu konverzije, na zemljištu se može dve godine gajiti bela detelina, u kombinaciji sa drugim travama, da bi se tako zaoravnjem poboljšala plodnost zemljišta. Organska proizvodnja jagoda mora se posmatrati kao deo cele farme i svako poboljšanje biološke raznovrsnosti imaće efekat u oprašivanju i kontroli bolesti i štetočina.
Kada je reč o proizvodnji jagoda u zatvorenom prostoru, tu je preporučljivo svakodnevno otvaranje tunela, da bi se omogućio ulazak insekata oprašivača. Najvažniji faktor za gajenje jagoda su osobine zemljišta. Za jagode su najbolja su dobro vodopropusna zemljišta, lakog mehaničkog sastava, kao što su peskovita ilovača sa malim sadržajem gline. Kod težih, sabijenih i slabije oceditih zemljišta osim nedostatka mikroelemenata, povećana je i mogućnost pojave oboljevanja korena. To se može ublažiti izborom otpornijih sorti jagoda, ali i postavljanjem uzdignutih redova.
Najveći deo korenovog sistema ovog voća nalazi se na dubini do 20 centimetara od površinskog sloja zemljišta iz kojeg koren crpi vlagu i hranljive materije. Upravo zato humusni sloj treba da bude bogat, dubine preko 50 centimetara i veoma rastresit. U godini pre sadnje trebalo bi uraditi analizu zemljišta i na osnovu nje đubrenjem uskladiti odnos fosfora i kalijuma u samom zemljištu. Pripremu zemljišta bi trebalo početi bar godinu dana pre sadnje, da bi se povećala količina humusa u zemljištu i eliminisali problemi sa korovom. Treba se voditi time da je korov lakše suzbiti pre sadnje, nego nakon zasnivanja zasad jagode. U suzbijanje korova trebalo bi krenuti dve do tri godine pre sadnje, uz kombinovanu setvu pokrivnih useva i što češćom obradom zemljišta.
Kada je reč o karakteristikama klime, jagoda se dobro prilgođava različitim agroekološkim uslovima. Ona može da se gaji u sušnim i vlažnim uslovima, te na raznim nadmorskim visinama. Jagodi najviše pogoduje kontinentalna i suptropska klima, sa dovoljnom količinom vlage tokom celog perioda vegetacije. Ne prija joj velika količina padavina jer to može da uzrokuje truljenje cvetova i plodova. Najbolji razvoj organske jagode postiže se na zemljištu u kome je vlažnost 70%-80% od maksimalnog vodnog kapaciteta.
Povezana biljna vrsta
Izvori
Tagovi
Autor