Kako je maslinovo ulje srušilo grčku ekonomiju

Među brdima Kalamata, na južnoj obali grčkog poluostrva Peloponeza, proizvode se neke od najboljih maslina na svetu. Od njih se dobija ulje gotovo fluorescentno zelene boje, često opisano i kao "tekuće zlato".

Međutim, nakon prerade, velike količine ulja cisternama su odvezene "pravo u more". Naime, 2012. godine 60% grčke proizvodnje maslinovog ulja bilo je poslato u Italiju. Tamo je ulje pakovano u italijanske boce s italijanskim oznakama, a zatim je poslato širom sveta. I naravno, većina profita vratila se u Italiju. Prema tvrdnjama konsultantske kompanije McKinsey, Italija zadržava dodatnih 50% premije na grčku cenu maslinovog ulja.

Slučaj grčkih maslinara

Zašto se to događa? O stanju u grčkoj poljoprivredi pisala su dva grčka proizvođača kada su pokušala da izvezu ulje iz svoje zemlje.

Najpre nisu mogli da pronađu nijednog domaćeg proizvođača boca, stoga su bili primorani da kupe boce izrađene u Italiji. Budući da je to bila velika investicija, tražili su zajam, prilikom čega su ponovo naišli na probleme. Najgora od svega za njih je činjenica da su zbog grčkih poreskih zakona morali u 2015. godini da plate porez za imovinu koju će posedovati tek 2016. godine.

Priča ukazuje na neke od trajnih problema u grčkoj ekonomiji. Evropski poverioci i dalje pregovaraju za mere štednje i protive se opraštanju grčkih dugova, suprotno savetovanju Međunarodnog monetarnog fonda. Pored naizgled beskrajnog duga i štednje, grčka ekonomija smanjila se gotovo za četvrtinu u proteklih 5 godina, a nezaposlenost je narasla na 25%.

Krivac za lošu ekonomiju

Ipak, ekonomska beda Grčke je, takođe, u određenoj meri, izazvana sopstvenim postupcima. Mnogi segmenti ekonomije preterano su regulisani, a birokratija koči pokretanje novih kompanija te odbija strana ulaganja.

S druge strane, poljoprivredni sektor ima mnogo potencijala. Grčka je treći najveći proizvođač maslinovog ulja te je gotovo u rangu s Italijom, koja je nakon Španije drugi najveći proizvođač. Međutim, maslinovo ulje samo predstavlja gotovo desetinu poljoprivredne proizvodnje Grčke (Eurostat).

Grčka, takođe, izvozi med, vino, voće i povrće širom sveta i u tom segmentu može i mora da učini mnogo više. Turizam je činio više od 17% grčke ekonomije u 2014. godini. Većinom su to domaći turisti, što ukazuje na veliku priliku kod podizanja interesovanja kod stranaca.

Poboljšati infrastrukturu

Zašto bi Grčka morala da iskoristi te mogućnosti? Najpre zbog finansijske stabilnosti. Kreditno "zamrzavanje", ranije ove godine, dodatno je otežalo stanje u prehrambenoj industriji, naročito u slučaju zamrzavanja uvoza potrebnih poljoprivrednih inputa, kao što su đubriva, pesticidi i gorivo. Osim toga, Grčka nema dovoljno razvijenu infrastrukturu pa su joj potrebni veći i moderniji proizvodni objekti i pakirnice, da bi iskoristila svoje poljoprivredne kapacitete.

Lakša regulativa, takođe, bi pomogla grčkim kompanijama da se takmiče na međunarodnom nivou. Gotovo polovina svih grčkih proizvođača ima manje od 50 zaposlenih, a poljoprivredna gazdinstva gotovo su pet puta manja nego u EU. Uz spoljni dug na nivou 175% ekonomije, te nezaposlenosti koja se približava iznosu 30%, stanje će i dalje biti dramatično za Grčku. Ipak, čak i u ovim ekonomskim problemima, u poljoprivredi postoje mnoge mogućnosti koje Grčka mora da iskoristi.

Foto: depositphotos.com/jukai5